Isto tako, takve osobe nisu konkurentne u svojoj struci ni na europskom tržištu rada budući da njihove stručne kompetencije nisu usklađene s obrazovnim sustavom zemalja EU i pravnom stečevinom EU. Iz navedenog proizlazi da se mladi ljudi školuju za zanimanje s kojim kasnije teško mogu dobiti posao u struci u Hrvatskoj a pogotovo ne mogu dobiti u zemljama EU.
Pravobraniteljica drži da bi obrazovanje moralo pratiti potrebe tržišta rada i biti usklađeno sa obrazovnim sustavom i potrebama tržišta rada RH i drugih EU zemalja. Hrvatska komora primalja će ponovo kontaktirati Ministarstvo zdravlja i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta kako bi se Zakon o primaljstvu mijenjao sukladno postojećim potrebama i zahtjevima tržišta rada, u čemu će im Pravobraniteljica pružiti svoju podršku.
Pokazalo se da u Zakonu o primaljstvu ima niz krivo sročenih pojmova (rodilja se naziva „bolesnikom“) pa čak i normativnih grešaka (kompetencije koje se traže od primalje zapravo su kompetencije koje se traže od prvostupnika/ce primaljstva budući da zanimanje primalje više kao takvo ne postoji).
Vezano za jezičnu stranu Zakona o primaljstvu koje ima rodne konotacije, temeljem čl. 24. st.3. Zakona o ravnopravnosti spolova prema kojem Pravobraniteljica u obavljanju svojih poslova može zatražiti stručnu pomoć znanstvenih i stručnih osoba i institucija, Pravobraniteljica se obratila upitom Filozofskom fakultetu i Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Izvor : Portal Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova RH, objavljeno 12.veljače 2016http://www.prs.hr/index.php/podrucja-aktivnosti/radi-i-zaposljavanje/1874-sastanak-s-predsjednicom-hrvatske-komore-primalja