Izvještaji

Predstavnice Hrvatske komore primalja sudjelovale su na 34. trogodišnjem kongresu Međunarodne konfederacije primalja – International Confederation of Midwives (ICM), održanom od 14. do 18. lipnja 2026. godine u Lisabonu. Kongres je okupio približno 6.000 sudionika iz cijeloga svijeta, uključujući primalje, istraživače, edukatore, studente, predstavnike profesionalnih organizacija i druge stručnjake iz područja maternalnog i reproduktivnog zdravlja.

Na svečanosti otvorenja potpredsjednica Komore Magdalena Kurbanović sudjelovala je u tradicionalnoj ceremoniji zastava, tijekom koje je nošena zastava Republike Hrvatske te su time hrvatske primalje i Hrvatska komora primalja predstavljene pred međunarodnom primaljskom zajednicom.

Program Kongresa obuhvatio je velik broj plenarnih predavanja, stručnih izlaganja, radionica, poster-prezentacija i sastanaka. Poseban naglasak stavljen je na potrebu povećanja broja primalja, jačanje njihove profesionalne autonomije te veće uključivanje primalja u donošenje odluka i oblikovanje zdravstvenih politika.

Među najvažnijim temama programa istaknule su se uloga primalja u jačanju i unaprjeđenju zdravstvenih sustava te potreba za većim ulaganjima u kvalitetno obrazovanje, odgovarajuću regulaciju i zapošljavanje primalja. Posebna pozornost posvećena je primaljskoj skrbi u kriznim okolnostima, ratnim sukobima, migracijama i drugim izvanrednim situacijama, kao i razvoju modela kontinuirane primaljske skrbi te primaljskih odjela i centara za rađanje kojima upravljaju primalje. Program je također naglasio važnost profesionalnog vodstva i aktivnog sudjelovanja primalja u donošenju zdravstvenih politika, sigurnost majki i novorođenčadi, uključujući prevenciju i pravodobno zbrinjavanje poslijeporođajnog krvarenja, te inovacije u kliničkoj praksi, obrazovanju, komunikaciji i organizaciji primaljske skrbi. Značajan dio rasprava bio je usmjeren i na zaštitu seksualnog i reproduktivnog zdravlja te prava žena.

Posebno vrijednim ocijenjena su izlaganja o modelima skrbi koje vode primalje. Prikazana su iskustva zemalja u kojima primalje imaju veću profesionalnu autonomiju i vode skrb za žene s urednim tijekom trudnoće, poroda i babinja. Naglašeno je da takvi modeli mogu pridonijeti kontinuitetu skrbi, boljem iskustvu žena, racionalnijem korištenju zdravstvenih resursa i jačanju profesionalne uloge primalja.

U sklopu znanstvenog programa Kongresa predstavljene su dvije poster-prezentacije istraživanja iz Hrvatske nastale kao rezultat suradnje studentica i alumnija studija primaljstva te članice Katedre za primaljstvo Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci. Predstavljeni radovi „Exploring the suitability for midwifery-led units in a Croatian context: A retrospective hospital-based study using Icelandic guidelines“  autorica Kamenar i Kurbanović,  te „Home births in the Western Balkans: A symptom of systemic gaps in maternity care design and policy“ autorica Šebalj, Kamenar, Drandić, Savicki i Kurbanović izazvali su velik interes sudionika i omogućili razmjenu mišljenja s primaljama, istraživačima i nastavnicima iz različitih zemalja. Njihovo predstavljanje potvrdilo je kvalitetu znanstveno-istraživačkog rada koji se razvija na studiju primaljstva te važnost uključivanja studentica i alumnija u istraživačke aktivnosti i međunarodnu znanstvenu zajednicu.

• IZVJEŠTAJ

Barbara Finderle, Sonja Kočiš Čovran i Biserka Matok Glavaš prisustvovale su Kongresu koji se   održavao 24. i 25. listopada 2025. u DoubleTree by Hilton Qawra hotelu na Malti, u organizaciji EMA-e i Malta Union of Midwives and Nurses (MUMN). Konferencija je okupila oko 250 sudionika. Barbara Finderle i Sonja Kočiš Čovran sudjelovale su aktivno sa svojim stručnim izlaganjima.

Kroz dvodnevni program naglasak je stavljen na unaprjeđenje kvalitete obrazovanja primalja, razvoj profesionalnih kompetencija te usklađivanje obrazovnih standarda u Europi. Raspravljalo se o potrebi modernizacije nastavnih metoda, kao i o sve značajnijoj ulozi simulacijske nastave te digitalnih inovacija u procesu učenja i prijelaza iz obrazovanja u kliničku praksu. Istaknuta je važnost kontinuirane profesionalne podrške primaljama početnicama kako bi se omogućio uspješan razvoj stručnog identiteta i kompetencija koje odgovaraju suvremenim potrebama žena, obitelji i zdravstvenih sustava.

Značajan dio programa bio je usmjeren na poboljšanje ishoda majki i djece, naglašavajući personaliziranu i sigurnu skrb uz poštivanje fiziologije poroda. Istaknute su teme podrške dojenju, prevencije komplikacija poput mastitisa te važnosti informiranog izbora mjesta poroda. U kontekstu zdravlja žena i novorođenčadi posebno se istaknula i važnost integriranja mentalnog zdravlja u perinatalnom razdoblju, uključujući prepoznavanje traume, straha od poroda i emocionalnih potreba roditelja tijekom boravka djeteta u jedinici neonatalne intenzivne skrbi.

Sudionici su također razmjenjivali iskustva u primjeni novih tehnologija u obrazovanju i kliničkoj praksi. Predstavljeni su primjeri korištenja umjetne inteligencije u simulacijskom učenju i komunikacijskim alatima koji doprinose pravodobnoj i dostupnoj podršci trudnicama i rodiljama, kao i rješenja za digitalno praćenje kompetencija primalja kroz profesionalni razvoj.

U okviru stručnog izlaganja posvećenog objavljivanju radova u primaljskim časopisima, sudionici su potaknuti na veće uključivanje u znanstveno-istraživački rad te na važnost dijeljenja iskustava i rezultata iz prakse putem stručnih publikacija. Naglašeno je da objavljivanje radova ne doprinosi samo profesionalnom razvoju pojedinaca, već jača i sveukupnu vidljivost primaljske profesije. Svi prihvaćeni i prezentirani radovi ovog skupa objavljeni su online u zborniku radova European Journal of Midwifery.

Barbara Finderle

Sonja Kočiš Čovran

Biserka Matok Glavaš

• IZVJEŠTAJ

14. travnja 2025. u Kranju  Sekcija primalja Slovenije organizirala je stručni skup pod nazivom : Primaljstvo – predaja znanja i vještina

Izuzetno interesantne teme, od predstavljanja bolnice za ginekologiju i porodništvo Kranj, priziva savjesti u primaljstvu i etičnih dilema u kliničkoj praksi, prikaz maternalne skrbi u Australiji, poštivanje smjernica WHO iz 2018. godine pri porođaju u 14 slovenskih rodilišta, nacionalni protokol za porođaj u vodi, primaljska opskrba pupka od rođenja do cijeljenja pupčane ranice pa do primaljske skrbi puerpere i novorođenčeta u kući puerpere.

Posebno bih izdvojila temu Poštivanje smjernica WHO iz 2018. godina pri porođaju u 14 slovenskih rodilišta. Interesantno je da na upit o poštivanju smjernica nisu sva rodilišta dala odgovore, vrlo mali broj rodilišta poštuje smjernice, a u većini se poštuju samo djelomično. Bilo bi interesantno vidjeti kako je to kod nas, naročito u primjeni intervencija za koje WHO smatra da su u vođenju fiziološkog porođaja potpuno nepotrebne, kao što je npr, davanje klizme i brijanje spolovila. Vrlo pozitivan primjer daju primalje iz rodilišta u Jesenicama, koje ističu kako imaju 3-5% epiziotomija. Dakle, može se.

Velika rasprava razvila se u pogledu priziva savjesti, od mnogih etičnih dilema koje tište primalje, a čije rješavanje nije lako, do problema u organizaciji službe, naročito u manjim rodilištima, ukoliko se u smjeni nađe primalja koja ima priziv savjesti. Smatra se da bi primalja, koja ima priziv savjesti, morala o tome obavijestiti prvo Komoru koja joj izdaje licencu za samostalni rad, zatim poslodavca prilikom predaje molbe za posao i na kraju pacijenticu, koja ima dijagnozu za koju primalja ima priziv savjesti (npr. Feticid…).

Slijedeća velika rasprava vodila se o primaljskoj skrbi puerpere i novorođenčeta kod kuće. I u Sloveniji, kao i u Hrvatskoj takvu skrb pružaju diplomirane medicinske sestre. Primalje smatraju da bi skrb o puerperi i novorođenčetu trebale pružati diplomirane primalje, jer jedino one imaju sva potrebna znanja i vještine, koje su ženi nakon porođaja potrebne, od uspostave dojenja, skrbi za puerperu do njege novorođenčeta. Nameće se zaključak da svi mi iz bivše države, bez obzira koliko napredni bili, imamo iste probleme s kojima se susrećemo u obavljanju svojeg posla i koje pokušavamo riješiti na najbolji mogući način. Jedina razlika između Slovenije i Htvatske je ta što puerpere patronažne sestre zovu babica ( i one se ne bune), dok kod nas sve zovu sestra ( i primalje se samo povremeno bune).

Skupu se obratila i novoizabrana predsjednica Zbornice-Zveze, magistra primaljstva Anita Prelec, koja ih je sve pozvala na predan rad, razgovor, razmjenu mišljenja koja ne mora uvijek biti isto kod svih, a prije svega na zajedništvo koje će pokazati kada nastupaju prema van.

Naše primalje predstavile su svoje radove na 7. Europskom kongresu – ECIC 2025 u Madridu.

Izvještaje možete prezeti  na linkovima:

• IZVJEŠĆE Magdalena Kurbanović
• IZVJEŠĆE Viktorija Radošević
• IZVJEŠĆE Barbara Finderle 

Suzana Haramina, Teuta Grdinić i Maja Rečić prisustvovale su ispred Hrvatske  komore primalja te Magdalena Kurbanović ispred Sveučilišta u Rijeci. ICM-ove regionalna konferencija, čiji je sudomaćin Njemačka udruga primalja (Deutscher Hebammenverband), sastojala se od niza radionica tijekom tri dana.

Cilj konferencije bio je prije svega osnaživanje primalja u svakodnevnom nastojanju  promocije naše struke kroz pregršt radionica s praktičnim alatima koji su korisni u svakodnevnom radu.

Prvi i drugi dan fokus je bio na radionice koje angažiraju primalje u izgradnji njihovih organizacija i pružaju prilike za poboljšanje primaljske prakse te izgradnju kapaciteta unutar naših udruženja. Bez obzira jeste li dio nacionalne udruge primalja, regionalnog ili lokalnog ogranka ili studentske organizacije, ove su sesije osmišljene kako bi podržale vaš rast i razvoj.

Svi sudionici raspoređeni su u grupe i predviđeno je da pohađaju svih šest radionica. Na radionicama smo prošli sve teme od upravljanja i financija preko osnaživanja primaljskih udruženja do komunikacija i marketinga prema određenoj skupini od interesa. Sve radionice pružile su jasniji uvid u projekte kojima se vodimo svakodnevno te pokazale smjer kojim bismo se trebali voditi. Kroz radionice i komunikaciju s mnogim članicama zemalja Europske regije došli smo do zaključka  kako je primaljstvo u Hrvatskoj regulirano zakonski kvalitetnije od većine europskih zemalja te jedino što nam nedostaje jest praktične aktivnosti unutar naših kompetencija.

Važno je za naglasiti kako nismo jedina zemlja koja se bori s ovim problemom te se uvijek možemo okrenuti prije svega ICM-u kao i ostalim članicama za pomoć, podršku i savjet. Ovaj kongres odlična je prilika za umrežavanje i sklapanje poznanstava u svrhu planiranja projekta kao što su twinning projekti iz kojih udruženja uče jedna od drugih.

Treći dan ponudio će poludnevne i cjelodnevne radionice primaljskih vještina, pokrivajući različite teme koje organizira ICM i njegovi partneri. Ove radionice fokusirale su se na praktičnim vještinama i naprednim tehnikama, osiguravajući sudionicima učenje novih tehnika kao i usavršavanje postojećih znanja i vještina za primjenu u svakodnevnoj praksi.

• ICM STRATEGIJA 2024-2026

• IZVJEŠTAJ

Hrvatska komora primalja omogućila nam je stručno usavršavanje na Sveučilišnom kliničkom centru Ljubljana – Ginekološka klinika u periodu od 31.03. do 06.04.2019. godine u cilju stjecanja novih znanja i vještina iz područja primaljske skrbi.

Prvog dana posjeta srdačno nas je dočekala kolegica Nada Vigec. Nakon kraćeg upoznavanja odvela nas je do kolegice Urše koja nas je provela po cijeloj klinici, upoznavajući nas s načinom rada klinike, odjelnim primaljama, organizacijom rada, postojećim aparatima te je pustila kratku prezentaciju u sobi za jutarnje sastanke o njihovoj klinici za porode. Soba je opremljena CTG-om sa mrežnim karticama tako da liječnici na jutarnjim sastancima mogu pratiti CTG zapis u svim rađaonskim sobama. Aparat je kupljen donacijskim novcem. Nakon obilaska neonatološkog odjela koji je opremljen vrhunskom opremom, bankom humanog mlijeka i modernim operacijskim salama, naredna tri dana bile smo u rađaonici. Klinika godišnje ima oko 6.000 poroda. Kolegica Renata objasnila je kako imaju 11 soba za rađanje i 13 kreveta opremljenih sa modernim CTG aparatima i krevetima za rađanje. Sudjelovale smo u radu primalja, upoznavajući se tako s njihovim načinom rada, postojećim aparatima, jednokratnim medicinskim materijalom, pristupima primaljskoj skrbi u porođaju, mogućnostima obezboljenja u porodu.

Oduševila nas je opremljenost klinike, naročito uloga koju primalje imaju u brizi oko rodilje i uloga u samom porođaju. Dakle, primalje su stupovi rađaonice kod svih fizioloških porođaja. Porodničar ordinira DRIP na inicijativu primalje koja dalje sama regulira protok. Jedna primalja porađa, druga  asistira, liječnik samo pregleda posteljicu. Uz veliki obujam posla, u rađaoni vlada tiha, smirena i opuštajuća atmosfera što je bilo pozitivno za vidjeti. U fokusu zbivanja su rodilja i njezin partner, kao aktivni sudionici tog lijepog događaja, što potvrđuje pravi partnerski odnos primalje i budućih roditelja.

Još jedan, do tada nama nepoznat način rada i uloga primalje je odjel babinjača, na koji dolaze rodilje kod kojih je sve prošlo u najboljem redu, a i dalje o njima u potpunosti skrbi primalja, bez nadzora liječnika.

Trećeg dana posjetile smo Univerza v Ljubljani – Zdravstvena fakulteta, gdje nas je srdačno dočekala dr. Polona, profesorica koja nam je predavala na studiju primaljstva u Rijeci. Prikazala nam je prezentaciju o njihovom modelu studija primaljstva, zatim se diskutiralo o hrvatskom načinu studiranja i pohvalile smo se skorim otvaranjem diplomskog studija primaljstva u Rijeci.

Četvrti i peti dan obilazile smo i upoznavale se s načinom rada u ginekološkoj poliklinici, patologiji trudnoće, IVF i operacijskim salama.

Posljednji dan bile smo na kavi s kolegicama Nadom, Milicom i Uršom koje su nam kao uspomenu na obilazak Ginekološke klinike, UKC Ljubljana uručile knjigu „Rojstvo“.

Zahvaljujemo Hrvatskoj komori primalja što nam je omogućila ovakav način edukacije i stjecanja novih iskustava i znanja na području primaljske njege u takvoj eminentnoj klinici u Sloveniji.

Zahvaljujemo svim slovenskim kolegicama u UKC Ljubljana na lijepom dočeku, iscrpnom objašnjavanju i pokazivanju svojih odjela te pojašnjavanju svega što nas je zanimalo.

Posjet UKC Ljubljana bilo je jedno divno iskustvo u stjecanju novih spoznaja na području primaljstva, otvaranju novih vidika kao i novih poznanstva.

Đurđica Stokić, bacc.obs., mag.med.techn.

Monika Grgić, bacc.obs

Stručni skup Vratimo porođaj ženama: vaginalni porođaj nakon carskog reza (VBAC) održan 09. ožujka 2019. na Saveučilištu Sjever u Varaždinu.

Drugu godinu za redom poklonili smo ženama, primaljama, medicinskim sestrama, fizioterapeutima i ostalim zdravstvenim djelatnicima edukaciju pod nazivom Vratimo porođaj ženama: vaginalni porođaj nakon carskog reza (VBAC).

I opet smo napunili dvoranu Sveučilišta Sjever, interes je bio velik, došle su trudnice, žene s djecom, primalje, medicinske sestre, doule, fizioterapeuti… To je potvrda da nam svima treba fali ovakva vrsta edukacije, gdje će se na jednom mjestu naći sve zainteresirane strane, koje će kroz razgovor i diskusiju iznaći što bolji način da se pomogne ženama kako bi svoj porođaj učinile najljepšim doživljajem.

Čuli smo iskustva i primaljski pristup trudnicama koje su u prethodnoj trudnoći imale carski rez iz Ljubljane, Varaždina, Zagreba, Čakovca, Zaboka i Koprivnice. Uglavnom su pristupi rodilji slični u svima našim rodilištima, uglavnom je to pitanje komunikacije na relaciji liječnik-pacijentica, no iz diskusije je vidljivo da se u tom dijelu otvara širok obim poslova i za primalju. Pomogla su iskustva kolegica iz Ljubljane, koje su predstavile svoj pristup u edukaciji i informiranju žena koje su imale carski rez kroz svoj nacionalni program, u kojem je sve točno propisano: kojim se ženama preporuča vaginalni porođaj nakon carskog reza te informirani pristanak koji žene prolaze u trudnoći sa svojim primarnim ginekologom i prije porođaja sa primaljom i ginekologom u izabranom rodilištu. Njihovo je iskustvo dragocjeno i svakako će nam pomoći u budućem radu.

Kroz predavanja raznih stručnjaka čule smo s kojim se sve problemima žene susreću nakon carskog reza, koliko je to za neke žene stresno razdoblje te kako i na koji način im možemo pomoći da se suoče same sa sobom i razrješe iskustvo prethodnog porođaja, ali i što mogu raditi kako bi pripremile ožiljak od carskog reza za slijedeći porođaj.

Kroz diskusiju se je iskristalizirala potreba kvalitetne pripreme trudnice za VBAC, upoznavanje s primaljama iz svoje lokalne zajednice te uspostava dobre komunikacije s njima, odabir rodilišta jednako kao i odabir tečaja pripreme za porođaj koji će trudnice koje su imale prethodni carski rez ohrabriti da pokušaju roditi vaginalno. Na jednak način treba raditi s trudnicama koje su prethodno imale dva, čak i tri carska reza. Bilo je dobro i poučno čuti iskustvo majke koja je nakon prethodna tri carska reza u varaždinskom rodilištu rodila vaginalno.

Jednako je interesantan bio prijedlog  o povezivanju i okupljanju na nivou lokalne zajednice sa ženama koje su imale iskustvo carskog reza i VBAC-a te stvaranje podržavajuće okoline, na način   da se, po uzoru na američka iskustva, osnuju grupe podrške koje će ženama pružati emocionalnu i neosuđujuću podršku, mjesto gdje će se majke osjećati shvaćeno i poštovano.

To sve otvara razne mogućnosti primaljama u njihovom radu s trudnicama, rodiljama i babinjačama, kako u pripremi za porođaj, tako i u samom porođaju, ali i nakon njega. Ne bismo to smjele olako shvatiti. Žene nas trebaju, to javno govore svaki dan, a na nama je da im se približimo i pružimo korisne informacije i podršku kakvu one od nas u trudnoći, porođaju i babinju očekuju, trebaju  i moraju dobiti.

Erika Spirić bacc.obs., predsjednica PV Varaždinske županije

• ZBORNIK RADOVA

• IZVJEŠTAJ (pdf, 67.58 KB)

• IZVJESTAJ (pdf, 148.5 KB)

• IZVJEŠĆE (pdf, 219.67 KB)

• Izvještaj (pdf, 133.19 KB)

• Izvještaj (pdf, 321.28 KB)

• Financijski plan HKP-a (pdf, 560.32 KB)

• Polugodišnje izvješće (pdf, 513.78 KB)

Prvi dan je Rumunjsko udruženje primalja organiziralo predavanja i druženje. Upoznali su nas sa stanjem u njihovoj državi i statističkim podatcima.

• Izvjestaj (pdf, 226.86 KB)

Od 9. – 10. svibnja 2015. godine po prvi puta održan je  Kongres babica Republike Srbije u glavnom gradu Beogradu. Na Kongresu su, kao predavači, sudjelovali i predstavnici Crne Gore, Bosne i Hercegovine, te Hrvatske.

Kongres je obuhvaćao sve grane primaljstva, od ginekologije i ginekoloških postupaka sve do neonatologije, rađaonice te postporođajne skrbi.

Izbor tema, kao i sama predavanja, bila su vrlo raznolika i edukativna. Razgovaralo se o školovanju primalja, načinu vođenja poroda, primjenu novih i suvremenih metoda vođenja poroda te pristupa trudnicama, rodiljama i babinjačama. Ujedno se govorilo i o njezi novorođenčeta, baby friendly programu, primjeni i učestalosti epiziotomije kod porođaja te o inicijativi „Rodilište prijatelj djece“.

Dan 1.

Nakon službenog svečanog otvorenja Kongresa uslijedio je kratki uvod u povijest obrazovanja primalja u Srbiji te osvrt na primaljstvo u Hrvatskoj i implementaciju ICM globalnih standarda obrazovanja primalja.

U nastavku kongresa prezentirana su rodilišta iz Pule, Podgorice i Beograda. Kroz izlaganje kolegica primalja upoznati smo s ulogom primalje u rodilištu, prevenciji karcinoma vrata maternice, spolno odgovornom ponašanju mladih, fiziološkoj adaptaciji te patološkim stanjima bubrega u trudnoći. Govorilo se i o maloljetničkoj trudnoći, seksualnosti adolescenata u  školama, ishrani trudnica i babinjača, alternativnom načinu rađanja, smanjenju porođajnih bolova, epiziotomiji, tiroidnoj funkciji u trudnoći te kirurškim bolestima u trudnoći. Predavanje pod nazivom „Trudnoća i porođaj kod trudnica sa dijabetesom“ bilo je popraćeno prikazom slučaja.

Dan 2.

Početak drugog dana Kongresa započeo je predavanjem o  školi roditeljstva te o fizičkoj i psihofizičkoj pripremi za trudnice u kojima su spominjane uloge fizioterapeuta te vježbe pilatesa kao sastavni dio tih priprema.

U nastavku se govorilo o ulozi primalje kod izvanmaternične trudnoće, amniocentezi, prijevremenom porođaju te o epiduralnoj analgeziji.

Posebnost drugog dana Kongresa bile su prezentacije poput: položaja u rađanju, porođaja u kadi te uloga primalje kod sprečavanja epiziotomije. Bilo je tu još mnogo tema koje su vezane uz njegu novorođenčeta, njegu babinjače nakon carskog reza, postporođajnu depresiju i reanimaciju novorođenčeta.

Nakon završetka drugog dana Kongresa krenuli smo u obilazak “Porodilišta KBC Zvezdara” u pratnji kolegica primalja iz Beograda.

S obzirom da KBC Zvezdara nosi titulu Baby friendly bolnice ostali smo malo zatečeni kada smo, obilaskom iste, uočili promotivne materijale tvrtki koje proizvode nadomjesnu hranu za novorođenčad.

Tijekom ova dva dana druženja zaključile smo da postoji nužnost za promjenama unutar primaljstva kao struke  ne samo u Hrvatskoj već i unutar Republike Srbije.

Sama organizacija rada i ovlasti koje proizlaze iz struke primalje u Beogradu ne razlikuje se od rada primalja u Hrvatskoj.

Zajednički cilj ovog kongresa bio je spoznati i osnažiti suvremeni pristup trudnicama, rodiljama i babinjačama kao i suvremeni pristup samom činu rađanja.

Moram napomenuti, te ujedno čestitati kolegama na izvrsnoj organizaciji samog Kongresa, odabiru tematike i prezentiranju istih. Bilo je uistinu iznad svih očekivanja.

Ana Miškov, primalja