14. travnja 2025. u Kranju Sekcija primalja Slovenije organizirala je stručni skup pod nazivom : Primaljstvo – predaja znanja i vještina
Izuzetno interesantne teme, od predstavljanja bolnice za ginekologiju i porodništvo Kranj, priziva savjesti u primaljstvu i etičnih dilema u kliničkoj praksi, prikaz maternalne skrbi u Australiji, poštivanje smjernica WHO iz 2018. godine pri porođaju u 14 slovenskih rodilišta, nacionalni protokol za porođaj u vodi, primaljska opskrba pupka od rođenja do cijeljenja pupčane ranice pa do primaljske skrbi puerpere i novorođenčeta u kući puerpere.
Posebno bih izdvojila temu Poštivanje smjernica WHO iz 2018. godina pri porođaju u 14 slovenskih rodilišta. Interesantno je da na upit o poštivanju smjernica nisu sva rodilišta dala odgovore, vrlo mali broj rodilišta poštuje smjernice, a u većini se poštuju samo djelomično. Bilo bi interesantno vidjeti kako je to kod nas, naročito u primjeni intervencija za koje WHO smatra da su u vođenju fiziološkog porođaja potpuno nepotrebne, kao što je npr, davanje klizme i brijanje spolovila. Vrlo pozitivan primjer daju primalje iz rodilišta u Jesenicama, koje ističu kako imaju 3-5% epiziotomija. Dakle, može se.
Velika rasprava razvila se u pogledu priziva savjesti, od mnogih etičnih dilema koje tište primalje, a čije rješavanje nije lako, do problema u organizaciji službe, naročito u manjim rodilištima, ukoliko se u smjeni nađe primalja koja ima priziv savjesti. Smatra se da bi primalja, koja ima priziv savjesti, morala o tome obavijestiti prvo Komoru koja joj izdaje licencu za samostalni rad, zatim poslodavca prilikom predaje molbe za posao i na kraju pacijenticu, koja ima dijagnozu za koju primalja ima priziv savjesti (npr. Feticid…).
Slijedeća velika rasprava vodila se o primaljskoj skrbi puerpere i novorođenčeta kod kuće. I u Sloveniji, kao i u Hrvatskoj takvu skrb pružaju diplomirane medicinske sestre. Primalje smatraju da bi skrb o puerperi i novorođenčetu trebale pružati diplomirane primalje, jer jedino one imaju sva potrebna znanja i vještine, koje su ženi nakon porođaja potrebne, od uspostave dojenja, skrbi za puerperu do njege novorođenčeta. Nameće se zaključak da svi mi iz bivše države, bez obzira koliko napredni bili, imamo iste probleme s kojima se susrećemo u obavljanju svojeg posla i koje pokušavamo riješiti na najbolji mogući način. Jedina razlika između Slovenije i Htvatske je ta što puerpere patronažne sestre zovu babica ( i one se ne bune), dok kod nas sve zovu sestra ( i primalje se samo povremeno bune).
Skupu se obratila i novoizabrana predsjednica Zbornice-Zveze, magistra primaljstva Anita Prelec, koja ih je sve pozvala na predan rad, razgovor, razmjenu mišljenja koja ne mora uvijek biti isto kod svih, a prije svega na zajedništvo koje će pokazati kada nastupaju prema van.
