Hrvatska komora primalja dostavila je Zdravstvenom veleučilištu svoje mišljenje/primjedbe na Prijedlog nastavnog plana i programa stručnog studija primaljstva.
Hrvatska komora primalja je zatražila tumačenje od Ministarstva financija o plaćanju upravnih pristojbi prilikom izdavanja Odobrenja za samostalan rad, isto možete pročitati u nastavku.
Hrvatska komora primalja zatražila je 18.12.2013. od Ministarstva zdravlja tumačenje jesu li primalje koje su stekle naziv Prvostupnice primaljstva na Stručnom studiju Primaljstva na Sveučilištu u Rijeci po obrazovnom programu od 2009. godine; obavezne polagati stručni ispit za primalju prvostupnicu. Radi se o kolegicama koje su već obavile pripravnički staž i položile stručni ispit za primalju nakon završenog srednjoškolskog obrazovanja.
Objavljujemo navedene preporuke Pučkog pravobranitelja Republike Hrvatske vezano uz ispravak učinjenih propusta u Popisu stručnih akademskih naziva i njihovih kratica, ali i po pitanju izjednačavanja stečenih stručnih naziva Viših medicinskih sestara ginekološko-opstetričkog smjera, kao bi se omogućio pristup primaljskim profesijama u zemljama Europske unije.
Podsjećamo, Ustav definira pučkog pravobranitelja kao opunomoćenika Hrvatskoga sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda utvrđenih Ustavom, zakonima i međunarodnim pravnim aktima o ljudskim pravima i slobodama koje je prihvatila Republika Hrvatska.
O provedenim mjerama navedenim u ovoj preporuci, adresirana tijela Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta te Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje moraju izvijestiti Pučkog pravobranitelja u roku 30 dana.
Predstavnici Komore primalja prisustvovali su sastanku u MZSS, iznjeli su problematiku hrvatskog primaljstva, međutim konkretne odgovore i prijedloge nismo dobili..
PROBLEMI HRVATSKOG PRIMALJSTVA :
1. PRIMALJE KOJE RADE NA RADNIM MJESTIMA MEDICINSKIH SESTARA I OBRNUTO
OBRAZLOŽENJE PROBLEMA: Postoje veliki broj primalja (prema neslužbenim informacijama taj broj doseže i do 800 primalja) koje godinama rade na poslovima medicinskih sestara, jer su se nekada mogle zapošljavati i na tim radnim mjestima. Isto tako postoji određeni broj medicinskih sestara koje su zaposlene na radnim mjestima primalja. Prve su trenutno članice HKP-a, a druge HKMS-a (sukladno njihovoj stručnoj spremi), a trajno stručno usavršavanje provode sukladno Ugovoru potpisanom između HKP-a i HKMS-a. Međutim, u praksi se javlja određeni broj nedoumica i problema. Tako primjerice primalja koja već godinama radi u stomatološkoj ambulanti ima licencu (odobrenje za samostalni rad) HKP-a, a medicinska sestra koja radi godinama radi u rađaoni ima licencu HKMS-a.
PRIJEDLOG RJEŠENJA: HKP-a je mišljenja da bi se predmetna situacija trebala regulirati donošenjem Pravilnika od strane MZSS u kojem bi se, u interesu članica, priznao institut zatečenog stanja i jasno odredila pripadnost pojedinoj komori. Budući su, prema mišljenju HKP-a, navedeni zdravstveni radnici najbolji mogući izbor upravo za to radno mjesto na kojem rade već godinama. Naravno uz jasno određivanje kriterija u smislu broja godina radnog staža provedenih na tim radnim mjestima.
2. NAZIVLJE
OBRAZLOŽENJE PROBLEMA: Zakon o primaljstvu (NN 120/08 i 145/10) razlikuje tri vrste primalja: primalje-asistentice, primaljske prvostupnice i magistre primaljstva, i to s obzirom na njihov stupanja obrazovanja. Međutim, prije stupanja na snagu ZOP-a postojali su razni nazivi za primalje (medicinska sestra – primalja, medicinska sestra primaljskog smjera, primalja…) koje su imale isti stupanj obrazovanja – srednju stručnu spremu.
Budući su razni nazivi izazivali nedoumice i nejasnoće Vijeće HKP-a je donijelo odluku da će svim osobama koje su završile srednjoškolski obrazovni program za zanimanje primalja pod stručni naziv na licencama biti navedeno “Primalja”. Razlog donošenja takve odluke prvenstveno je ležala u činjenici da je neprihvatljivo da se gotovo 2.300 primalja u RH nazivljem degradira u primalje-asistentice. Konačno, HKP-a nije mogla degradirati osobu kojoj na svjedodžbi piše medicinska sestra – primalja ili samo primalja izdavanjem licence sa nazivom “primalja-asistentica”. No, jasno je da one slijedom svojeg obrazovanja mogu, sukladno Zakonu o primaljstvu; isključivo raditi u okviru kompetencija srednje stručne spreme; odnosno na poziciji primaljske asistentice.
PRIJEDLOG RJEŠENJA: sve osobe koje su završile srednju stručnu spremu za zanimanje primalja prije stupanja na snagu Zakona o primaljstvu zadržavaju naziv “primalja”, te ostaju raditi na svojim radnim mjestima u okviru kompetencija srednje stručne spreme (kompetencije primalje-asistentice).
S ovim rješenjem složilo se i Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, no, isto je potrebno formalizirati u vidu odluke resornog ministarstva.
3. OSOBE KOJE SU ZAVRŠILE SSS ZA PRIMALJE I NAKON TOGA VIŠU SESTRINSKU ILI STUDIJ SESTRINSTVA, A RADE NA POSLOVIMA IZ PRIMALJSKE DJELATNOSTI
OBRAZLOŽENJE PROBLEMA: Postoji značajan broj primalja koje su završile studij sestrinstva, a rade na poslovima iz primaljske djelatnosti. Primalje naime, donedavno nisu moglo nastaviti svoje obrazovanje na primaljskom studiju jer ga jednostavno nije bilo više od 20 godina (do otvaranja studija primaljstva u Rijeci). Stoga su te primalje zbog podizanja stupnja obrazovanja morale nastaviti svoje obrazovanje na višim školama za sestrinstvo/studijima sestrinstva. Naravno, viši stupanj je bio preduvjet i za napredovanje na radnim mjestima. Danas posljedično, na poslovima glavnih primalja/sestara rađaona i rodilišta; koje jesu radna mjesta primalja, radi veliki broj primalja s višom sestrinskom naobrazbom/studijem sestrinstva. Radi se o visoko kvalitetnom i iskusnom kadru bez kojeg je nemoguće zamisliti rad zdravstvenih institucija u RH. No, te iste primalje prisiljene su svaki mjesec plaćati članarinu u dvije Komore (HKP-a i HKMS-a). Iste su obvezne članice HKP-a (temeljem čl. 5. st. 2. Statuta HKP-a) koja im izdaje odobrenje za samostalni rad. No, kako rade i kao odgovorne osobe (a to mogu samo ako imaju višu stručnu spremu odnosno studij), iste su prisiljene biti i članice HKMS-a.
Ovom situacijom ih se de facto kažnjava što je Hrvatski obrazovni sustav zakazao i dugi niz godina nije osiguravao napredovanje primalja u smislu obrazovanja.
PRIJEDLOG RJEŠENJA: HKP-a je mišljenja da se pod hitno, pri medicinskim fakultetima, moraju organizirati bridging programi završetkom kojeg bi se prvostupnice sestrinstva koje rade na poslovima iz primaljske djelatnosti prekvalificirale u prvostupnice primaljstva, a do tada spomenute osobe moraju biti članice samo Komore kojoj zakonski, radnim mjestom te srednjoškolskim obrazovanjem pripadaju.
4. VIŠE MEDICINSKE SESTRE GINEKOLOŠKO OPSTETRIČKOG SMJERA
OBRAZLOŽENJE PROBLEMA: U Republici Hrvatskoj postoje i rade primalje koje su završile višu naobrazbu osamdesetih godina i time stekli zvanje Više medicinske sestre ginekološko – opstetričkog smjera. Međutim, njima, sadašnja zakonska regulativa ne omogućava izjednačavanje njihovog nazivlja s nazivljem prvostupnica primaljstva (kao što je omogućeno drugim zdravstvenim strukama). Navodni razlog je prevelika razlika u edukaciji, no činjenica je da su i mnoge zdravstvene struke prije 30-tak godina imale drugačije školovanje, što ne znači da im se danas njihovo obrazovanje “ne priznaje”, tako us primjerice liječnici tada imali četverogodišnji studij, a danas imaju šesterogodišnji.
PRIJEDLOG RJEŠENJA: HKP-a predlaže da se istima, temeljem njihove naobrazbe, ali i godina radnog staža, prizna pravo na naziv prvostupnice primaljstva. HKP-a nadalje predlaže da iste imaju sva prava i djelokrug rada kao i prvostupnice primaljstva osim prava na otvaranje samostalne privatne prakse.
5 . POPIS RADNIH MJESTA
OBRAZLOŽENJE PROBLEMA: Često se primalje koje rade u ginekološkim ambulantama premještaju na druga radna mjesta, iz razloga što na istim mjestima rade i medicinske sestre. Naravno, ovakva situacija dovodi do cijelog niza neugodnih situacija kako za primalje tako i za poslodavce. Zakon o primaljstvu, u dijelu u kojem propisuje djelatnost primalja daje vrlo dobru indikaciju na kojim mjestima primalje mogu raditi, no isto je potrebno potvrditi u obliku provedbenih akata resornog ministarstva.
Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa RH je u svom dopisu također sugeriralo da je rješenje mnogih nedoumica, kako za zdravstvene djelatnike, tako i za poslodavce, upravo definiranje radnih mjesta. Ne znam tko je to sugeriralo, kako je pisalo ja sam samo prepisala.
Konačno, bez jasno propisanih radnih mjesta u praksi se sustavno uskraćuje najbolja moguća (primaljska) skrb hrvatskim građankama.
PRIJEDLOG RJEŠENJA: Formalizirati popis radnih mjesta za primalje, primalje – asistentice, primaljske prvostupnice i magistre primaljstva.
ZAKLJUČAK:
Hrvatska komora primalja predlaže izradu Pravilnika kojim bi se riješila prednje navedena problematika.
Na službenim stranicama HKMS objavljen je pročišćeni tekst Statuta HKMS u kojem se, između ostalog, u čl. 6. navodi: „Medicinske sestre koje obavljaju djelatnost zdravstvene njege na svim razinama zdravstvene zaštite, djelatnosti socijalne skrbi i drugim djelatnostima u kojima pružaju izravnu zdravstvenu zaštitu, medicinske sestre koje sudjeluju u obrazovanju u predmetima koji se odnose na zdravstvenu njegu te zdravstveni radnici koji rade na poslovima zdravstvene/sestrinske njege obvezno se udružuju u Komoru“.Navedenim izmjenama dopuštena je mogućnost učlanjenja u HKMS svim zdravstvenim radnicima koji rade na poslovima zdravstvene/sestrinske njege.
 |
Radno vrijeme za stranke: PON-PET: 10-14h |
 |
Tel: 01 5494 688 |
 |
Mob: 091 345 1092 091 345 1093 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
© 2023 Hrvatska Komora Primalja. Dizajn i izrada: Prospekt d.o.o.
