Izvještaji

4. veljače 2013.

Izvještaj sa radionice “Fiziologija porođajnih doba”, OB Zabok 01.02.2013.

 

U Zaboku djeluje prekrasno novo rodilište. Godišnje imaju nešto više od 900 porođaja, a cilj im je dostići 1300 porođaja još ove godine.

Radionici je prisustvovalo 30 primalja , a pozdravili su nas i liječnici i glavna sestra OB Zabok.

Sponzori su im financirali nabavku novog porođajnog stolčića, stoga je i najveći interes primalja bio upravo vezan za ovaj način porođaja.

Sama radionica sastojala se od 3 dijela u trajanju od po 90 minuta.

U razgovoru sa kolegicama saznali smo da su spremne na promjene i voljne mijenjati ustaljene načine rada. Štoviše jer osim dobre volje kolegica postoji i velika podrška čelnih ljudi u OB Zabok.

Loše činjenice na koje se ukazalo su malen broj trudnica koje pohađaju bolnički trudnički tečaj (svega 10 %), te veliki postotak davanja infuzije oksitocina (DRIP-a) u porođaju. Primalje smatraju da bi se i postotak epiziotomija također mogao smanjiti i poraditi će na tome.

Rodilište u Zaboku ima velike potencijale upravo zbog blizine Grada Zagreba i potreba zagrebačkih trudnica za fiziološkim pristupima u porođaju.

Zaključak radionice je bio da će se do kraja godine pokušati povećati broj poroda, te da će prve rezultate vezane za porođaj na stolčiću prezentirati na simpoziju Udruge, kojem su oni kao podružnica domaćini.

Evaluacija je bila pozitivna, primalje smatraju da su čule novitete i obnovile znanje, te smatraju da bi takvih radionica trebalo biti više.

8. studenoga 2012.

Radionica: “Fiziologija porođajnih doba – uloga primalje”

Radionice su podijeljene u tri dijela i moderiraju ih tri voditeljice – primalje, te iste traju tri puta po sat i pol s pauzama između. Kroz radionice pokušavamo obnoviti znanje, izmijeniti iskustva i naučiti nešto novo o navedenoj temi. Svi prisutni su aktivni sudionici radionice.

Ovakav oblik edukacije se pokazao uspješnim još na zadnjem Simpoziju primalja u Vinkovcima te smo odlučili nastaviti, ali u djelomično modificiranom obliku, kako bi imali jednu zatvorenu cjelinu.

Na jednoj radionici maksimalno mogu biti prisutnih 25 sudionica.

Edukacija u Splitu je bila prva takve vrste i nadamo se da ćemo uspjeti organizirati slične i u drugim gradovima Hrvatske.

Prisutne primalje bile su više nego zadovoljne, sudeći po evaluaciji nakon samih radionica. Većina primalja smatra kako je ova radionica promijenila njihove stavove prema fiziologiji porođajnih doba. Temu su ocijenile s najvišim ocjenama, jednako kao i predavače, a komentari su bili jednoglasno pozitivni.

Nakon prvog dana edukacije primaljama je jako zaokupio pozornost porod na stolčiću. Kako smo u svrhu edukacije imali jedan stolčić, u splitskom je rodilištu, na inicijativu primalja i na zahtjev rodilje, uspješno obavljen i prvi porod na stolčiću! Taj je događaj svakako veliki uspjeh za splitsko rodilište i veliki pomak za splitske rodilje te ovim putem čestitamo svima uključenima!

Trenutno smo u pregovorima s djelatnicima nekoliko rodilišta u ostalim gradovima, vezano za organiziranje iste edukacije.

Ukoliko i vi želite da ovu vrstu edukacije organiziramo u vašem gradu, molimo vas da nam se javite na kontakte Komore primalja.

Barbara Finderle, predsjednica HKP

11. listopada 2012.

Izvještaj sa sastanka primalja Centralne europske regije, London 6.- 8.11.2009.

U Londonu je od 6. do 8. studenog 2009. godine  održan sastanak primalja CER-e. Hrvatsku su zastupale dvije primalje: Suzana Haramina i Barbara Finderle. Domaćini ovog sastanka, primalje UK, ugostile su nas u prostorijama Royal Colleage of Midwifery UK. Predstavnici iz Velike Britanije (RCM, RCN i ARM), Nizozemske, Švicarske, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Njemačke, Austrije, Slovenije i Irske prisustvovali su sastanku. Frances Day-Stirk, podpredsjednica ICM-a; Mervi Jonkinen, predsjednica EMA-e i Monika Thompson iz Škotske  bili su prisutni kao promatrači. Govorom dobrodošlice sastanak je otvorila predsjedavajuća Mary Higgins, primalja iz Irske. Jednoglasno je prihvaćen plan rada, s prijedlogom da se vrijeme predviđeno za rasprave i rad u manjim grupama  prilagodi aktualnoj tematici i dinamici diskusija.

Na samom početku, predstavnici su se ukratko osvrnuli na zapisnik s prošlog sastanka održanog u Dublinu. Potom se  raspravljalo o ICM-ovim kompetencijama primalja, a predsjedavajuća je apelirala da svaka zemlja članica CER-e, ukoliko to nije dosad učinila, ispuni ranije e-poštom dostavljene anketne liste. Anketa ICM-a odnosila se na školovanje primalja i njihove kompetencije, podaci koje je trebalo ispuniti bili su demografske prirode, te je bio priložen istraživački anketni list i obrazac za popratne komentare o kompetencijama. Naglašeno je da je anketa anonimna i služi isključivo u istraživačke svrhe.

Gospođa Higgins se potom osvrnula na izvješće Vijeća ICM-a održanog u lipnju, te pritom napomenula da će ICM dobiti financijsku potporu od Vlada Švedske, Norveške i Nizozemske. Dio sredstava odvojit će se za edukaciju primalja diljem svijeta, a ostatak će biti uložen u ICM-ove projekte u Africi.

Na prethodnom sastanku CER-e sudionice su se  složile  da će dio svojih službenih web stranica prevesti na engleski kako bi podaci bili dostupni svima. U skladu s prednje navedenim, Erna Kerkhof iz Nizozemske održala je kratku prezentaciju i naglasila da putem informacija na službenim web stranicama na svojevrstan način možemo pomoći jedne drugima, a samim time unapređujemo  komunikaciju među članicama CER-e. Podaci koji bi morali biti dostupni na engleskom jeziku odnose se na:

  • informacije o organizaciji
  • informacije o školovanju primalja
  • evidencije o istraživačkim radovima
  • podaci o stručnim skupovima

Težište ovog sastanka bilo je na pripremi za ICM-ov 29. Trienalni Kongres u Durbanu, Južna Afrika, 2011. g. Veći dio rada  bazirao se na Europeristat izvješću o kojem se raspravljalo i na sastanku u ožujku. Greta Rijinks vodila je raspravu na ovu temu. Zahvalni smo joj na radu i trudu koji je uložila u pripremu kako bi se razvila diskusija. Prije početka rada u manjim grupama zajednički smo prokomentirale definicije “normalnog poroda” WHO iz 1997. godine, te ICM-ovu definiciju. Rad u manjim skupinama bio je vrlo efikasan, a cilj je bio  utvrđivanje svih relevantnih intervencija  kroz porođajna doba, a koje su pokazatelji “normalnog poroda”. Zaključno, napravljen je značajan progres u određivanju skupa podataka vezanih uz “normalan porod”. Podaci bi se morali kontinuirano bilježiti kao sastavni dio dokumentacije naših klijentica. Takvi podaci omogućuju nam razvoj statistike u primaljstvu i naposljetku pisanje istraživačkih radova.

Ute Lange izdvojila je Position statement ICM-a kojim se zahtijeva revizija u 2011. g.
(postoje trideset i dvije ICM-ove službene Konstatacije gledišta, nalaze se web stranici ICM-a).
Rad na osam Position statement (PS) obaviti će se po grupama putem e-pošte. Navodim one koji će biti revidirani:

  • Pravilna primjena intervencija u porodu
  • Sakaćenje vanjskih spolnih organa žena
  • Utjecaj baštine i kulturnih obilježja na trudnoću
  • Planiranje sredstava za rad primaljske službe i službe reprodukcijskog zdravlja žena
  • Partnerski odnos žene i primalje
  • Novorođenačka skrb
  • Akcije usmjerene na smanjivanje konzumacije duhanskih proizvoda
  • Promoviranje vaginalnog poroda

Zajednički zaključak predstavnika je bio, da se tri ICM-ove Europske regije moraju sastati prije sastanka Vijeća ICM-a 2011. g., kako bi na samom Kongresu izašle sa zajedničkim stavom o reviziji PS.

Predložen je datum 26. rujna 2010., dan nakon EMA sastanka u Stokholmu. Pretpostavka je da će većina ICM-ovih predstavnika iz svih krajeva Europe prisustvovati sastanku EMA-e, pa će ujedno biti održan i Pan Europski miting.

Raspravljalo se i o zajedničkoj izjavi FIGO-a i ICM-a o vođenju trećeg porođajnog doba u nedostatku uterotonika u zemljama niskog životnog standarda. Sudionici ovog sastanka čestitali su onima koji su uložili trud kako bi doprinijeli nastanku zajedničke Izjave. Istovremeno su mišljenja, da u izjavi nije istaknuto kako bi fiziološki pristup trećem porođajnom dobu trebao biti izbor svake klijentice koja živi u razvijenim dijelovima svijeta.

Na kraju je gospođa Higgins zahvalila  svim predstavnicima na dolasku i sudjelovanju u aktivnom radu, te iznijela svoje zadovoljstvo postignutim na sastanku primalja CER-e.

Oprostile smo se od domaćina uz zahvalu na toplom gostoprimstvu, a kolegicama na kontaktima i  ponuđenoj pomoći u osnaživanju primaljstva u Hrvatskoj.

Suzana Haramina

Više slika možete pogledati na ovdje.

Izvještaj sa sastanka EMA-e u Parizu

Ovogodišnji sastanak EMA-e , održan u francuskoj prijestolnici Parizu, 28. i 29. rujna, okupio je preko sedamdeset primalja iz 24 europske zemlje. Detaljni izvještaj pročitajte u nastavku.

24. lipnja 2012.

Izvještaj sa otvorenog sastanka primalja Istočne Europe

U nastavku možete preuzeti Izvještaj sa otovrenog sastanak primalja Istočne Europe održanog u Pragu u periodu od 23. – 24 svibnja 2012 i galeriju fotografija.

11. lipnja 2012.

Izvještaj sa Konferencije o ljudskim pravima u trudnoći i porodu

Slijedi kratko izvješće s tog iznimno važnog internacionalnog okupljanja.

Uvodni govor

Ina May Gaskin održala je kratki pozdravni govor,  kroz koji je opisala trendove u rodilištima diljem svijeta – diskvalifikacije primalja i porodničara, povećanje stope carskoga reza i indukcija, zatvaranje malih rodilišta i centralizacija porodiljne skrbi u velikim tercijarnim centrima, promjene u liječenju neplodnosti, povećani broj tužbi za nesavjesno liječenje. Svoje tvrdnje ilustrirala je primjerima, između ostalog i Hrvatske koju je spomenula kao državu gdje se žene koje žele porod kod kuće zastrašuje, te ih se neposredno nakon poroda izlaže pritiscima koje provode  policija i tijela socijalne skrbi. Također je spomenula kako ne postoji prentenatalna primaljska skrb već je ženama jedina mogućost kontrola kod ginekologa koji često provode nepotrebne  prenatalne testove i preglede. Ina May je završila svoju prezentaciju s pozivom za  lokaliziranu, decentraliziranu skrb i prestanak primjene dvostrukih standarda na stručnjake koji skrb pružaju kod kuće u odnosu na one koji to čine u bolnici nakon lošeg ishoda.

Četiri panel rasprava ispunilo je ostala dva dana konferencije: tijekom prvog dana analizirale su se globalne perspektive ljudskih prava u kontekstu poroda, a drugi je dan bio posvećen pitanju ljudskih prava u nizozemskom sustavu rodiljne skrbi.

Slijedi kratak opis panel diskusija, koje su sve bile koncipirane na taj način da je svaki od panelista održao kratku petominutnu prezentaciju (stručnu, odnosno vlastitog iskustva jer je na svakom panelu sudjelovala i po jedna majka), a zatim bi usljedila polusatna rasprava sa publikom.

Panel 1:Ternovszky v. Mađarska: Kontekst i posljedice odluke Suda za ljudska prava

Na samom početku, prisutnima se obratio mađarski veleposlanik u Haagu, Gábor Szentiványi, koji je svojim prisustvom želio pokazati da je Mađarskoj stalo do ljudskih prava i u kontekstu trudnoće i poroda. Nakon njega, Anna Ternovszky je govorila o svojoj motivaciji za tužbu, te istaknula da iako je pobijedila pred sudom, na neki način je i izgubila – pojašnjavajući zatim da je njena primalja Agnes Gereb još uvijek u pritvoru, te se protiv nje vodi kazneni postupak, a Mađarska je udovoljila svojoj obvezi donošenja regulative za kućne porode na način da je donijela nepotrebno restriktivne propise koji su za veliku većinu žena diskvalificirajući. Dodala je također i da samo liječnici mogu pružati prenatalnu skrb, te da se kućni porod ne pokriva iz zdravstvenog osiguranja, što je opet diskriminatorno.

Nadalje, odvjetnica Stephanie Kapronczay istaknula je kao glavne probleme u Mađarskoj to što se slučaju trudnica ne primjenjuju zakonski propisi o  informiranom pristanku, te da primaljstvo nije priznato kao struka. Mađarski bioetičar Imre Szebik ustvrdio je da je u Mađarskoj u tijeku rat vezano za prava žena u trudnoći i porodu. Temeljni motivi uključuju financijske koristi i osiguravanje stručne dominacije opstetričara. Naime, velik dio opstetričarskih prihoda dolazi od “neformalnih” plaćanja od strane trudnica i rodilja pomoću kojih oni dopunjuju redovnu plaću, koja i nije velika.  Također, porod kod kuće je zapravo implicitna kritika bolničke prakse, te dovodi u pitanje dominaciju i hegemoniju liječnika i bolnica.

Elizabeth Prochaska je istakla  kako je presuda u slučaju Ternovszky presedan koji ima pravnu snagu iznad zakona u svim europskim državama. Prema tome, one bi je morale ispoštovati ili platiti određenu novčanu kaznu. Teoretski, dakle, država može ignorirati odluke ECHR dok u proračunu ima osigurano dovoljno sredstava za plaćanje penala. S tim u vezi, naglasila je da je u ovom trenutku presudno iskoristiti postojanje presedana i iskoristiti ga u domaćem pravosudnom sustavu.

Karen Guilliland, primalja s Novog Zelanda, govorila je o tamošnjoj organizaciji rodiljne skrbi. Iako je načelno taj sustav primjer najbolje prakse, gdje žena može slobodno birati između nekoliko različitih opcija, ona je napomenula da imaju poteškoća s održavanjem takvog stanja. Istaknula je važnost potrošačke moći i potrebu za jakim muškim sudjelovanjem u osiguravanju da  trudnice i primalje i dalje imaju prava

Panel 2: Pitanje sigurnosti, rizika, prednosti i nedostataka: evaluacija različitih opcija u području trudnoće i poroda

Peter Brocklehurst, voditelj studije o sigurnosti porođaja s obzirom na to gdje se on odvija (“Birthplace Study”), otvorio je panel predstavljajući rezultate svog istraživanja. Studijom su prikupljani podaci o skrbi u porodu, te ishod poroda za majku i dijete za preko 64.000 niskorizičnih trudnica u Engleskoj, uključujući gotovo 17.000 planiranih niskorizičnih poroda kod kuće, 28.000 planiranih niskorizičnih poroda u primaljskim centrima, te gotovo 20.000 planiranih niskorizičnih poroda u opstetričkim jedinicama (rodilištima). Zaključci studije su da je porod generalno siguran događaj u životu žene, bez obzira gdje se on odvijao, te da postoje određene prednosti za majku ukoliko se on ne odvija u bolnici, bez da su istovremeno nađene opasnosti za dijete. U studiji su posebno izdvojene prvorotke, kod kojih su ishodi nešto drugačiji, te se planira još jedna studija koja bi pojasnila to odstupanje.

Jennie Joseph, engleska primalja koje trenutno radi u SAD-u, ustvrdila je da su žene  obespravljene u američkom sustavu rodiljne skrbi. Ona je predstavila svoju praksu unutar koje pruža primaljsku skrb svakoj ženi koja je treba, bez obzira na njezinu platnu moć, te izvjestila da bilježi izuzetno dobre rezultate u porođajnim ishodima žena koje imaju lošije izglede  i smatraju se visokorizičnima samo zbog siromaštva ili rase. Po njenim riječima, kapitalizam, seksizam, rasizam i klasizam u SAD-u su doveli do povećanja maternalnog mortaliteta, koji se ne iskazuje u službenim statistikama te predstavlja veliki problem u kontekstu ljudskih prava žena u porodu.

Panel 3: Prava djeteta: interesi nerođenog djeteta i ovlaštenje za zaštitu tih interesa

Panel se bavio pravima djeteta, tj. pravom majke da donosi odluke koje se tiču nerođenog djeteta. Farah Diaz-Tello je citirala nekoliko slučajeva gdje su majke odbijale podvrgnuti se carskom rezu, te došle u situaciju u kojoj je bolnica tražila od suda oduzmanje poslovne sposobnosti, te izdavanje naloga za prisilni carski rez. Također, nakon poroda, bilo je slučajeva u kojima je sud oduzeo skrbništvo majci, te bebu uključio u sustav socijalne skrbi. Postavlja se pitanje: ima li država pravo na takvu intervenciju, u bilo kojim okolnostima? Mišljenje prisutne odvjetnice je bilo da ni u kojem slučaju nema, da majka ima apsolutno pravo donositi odluke o svojem trudnom tijelu i da je to njena osobna autonomija u koju nitko nema pravo zadirati.

Michel Odent ponudio je filozofski pogled na problematiku govoreći o najvažnijem znanstvenom otkriću ovog stoljeća: činjenici da novorođeno dijete treba svoju majku. Ta jednostavna i elementarna potreba djeteta stoljećima je iz kultoroloških razloga negirana i uskraćivana, iz potrebe društva da zatomi agresivni majčinski instinkt. Međutim,  u najnovije doba otkriveno je da novorođenče treba ostati uz majku iz više razloga – zbog uspostave dojenja (reafirmirana je vrijednost kolostruma), zbog bakterija koje majka treba prenjeti na dijete, te zbog hormonskih reakcija u tijelu majke i bebe.

Ana Verwaal projicirala je film koji je imao za cilj potaknuti sve prisutne na razmišljanje o tome kako smo došli na svijet i bismo li bili drugačije osobe da je taj porođajni proces bio drugačiji.

Panel 4: Suradnja, konkurencija, novac i monopol: pravni status liječnika, primalja i bolnica u trudnoći i porodu

Prezentacije su se fokusirale na problem dominacije doktora i bolnice, te nedostatak (odnosno nepostojanje) suradnje tradicionalnog sustava s primaljama i doulama. Debra Pascali-Bonaro je predstavila doule kao profesiju i govorila o prednostima koje nosi prisustvo ženske laičke potpore na porodu. Pozvala je na suradnju liječnike i primalje, izrazivši nadu da će doule postati prihvaćene kao punopravni sudionici u sustavu zdravstvene skrbi.

Posebno je bila upečatljiva prezentacija Becky Reed,  engleske primalje koja je odlučila pokrenuti primaljski centar u Southworku (Albany Midwifery Project), dijelu Londona gdje žive imigranti i niži sloj društva. Centar je imao ugovor s NHS-om i imali su izvrsne rezultate – 45% poroda je bilo kod kuće, a perinatalni mortalitet je bio dvostruko manji nego u lokalnoj bolnici. Praksa je postojala 12 godina, kad su ih proglasili prerizičnima, zatvorili ih a protiv nje pokrenuli istragu koja je još uvijek u tijeku.

Najbolji komentar tog slučaja je izjava panelistice Jo Murphy-Lawless koja je zapravo postavila pitanje: “Tko su ljudi / grupa koji imaju korist od našeg trenutnog sustava porodiljni skrbi?” , te naglasila da je zdravstveni sustav  prerastao u zdravstvenu industriju zdravstvene zaštite. Ona smatra da je potrebna promjena, ali da ona može doći samo iz društva, odnosno ako se uspostave potrebne veze između trendova u zdravstvu i biološke potrebe za majčinstvom.S tim u vezi, fokus ne smije biti na pojedinačnim porođajnim iskustvima rođenja, nego na kolektivnom pristupu koji stvara vrijednosti koje prenose na sljedeću generaciju.

Zaključak

Konferencija je bila izuzetno kvalitetno organizirana i pružila je mnogo prilika za susrete na marginama i uspostavljanje novih kontakata. Iako je program izlaganja bio izuzetno ambiciozno zamišljen, bilo je dovoljno vremena za komunikaciju između sudionika i panelista. Stoga se željno očekuje uspostava platforme na kojem će se moći nastaviti započeta diskusija i osmišljavanje konkretnih akcija za afirmaciju nove paradigme u području ljudskih prava u trudnoći i porodu.

18. veljače 2012.

Bilješka sa sastanka predstavnica Hrvatske komore primalja i Ministarstva zdravlja

Dana 13. veljače 2012. održan je sastanak između predstavnica Hrvatske komore primalja (u nastavku Komora) i predstavnika Ministarstva zdravlja (u nastavku Ministarstvo).

6. listopada 2011.

Izvještaj sa sastanka EMA-e, Firenza, 23.-24.09.2011.

U nastavku možete preuzeti Izvještaj sa sastanka EMA-e, održanog u Firenzi, 23.-24.09.2011.

5. svibnja 2010.

Sastanak European midwifery regulators održan u Londonu 22. svibnja 2009.

IZVJEŠTAJ

Izvršni sažetak

Midwifery regulators iz osamnaest europskih zemalja sastali su se u Londonu kako bi razgovarali o načinima suradnje radi poboljšanja sigurnosti žena i djece diljem Europe. Sastanak se fokusirao na izazove postavljene europskim legislativama o slobodi kretanja profesionalaca Europom. Razgovaralo se o razlikama između školovanja primalja i djelokruga primaljske prakse između europskih zemalja te važnosti razmjene informacija o primaljama među zemljama.

Prisutni su pozdravili inicijativu razvoja mreže informacija European midwifery regulators koju su pokrenuli French Order of  Midwives i NMC (Nursing and Midwifery Council). Cilj je takve mreže poboljšati razmjenu najboljih praksa između regulatora i koordinirati zajedničku komunikaciju s donositeljima odluka EU o pitanjima od zajedničkog interesa, posebice u odnosu na zakonodavstvo EU.

The Nursing and Midwifery Council (NMC) bio je domaćin prvog sastanaka European midwifery regulators održanog 22. svibnja 2009. Cilj je bio okupiti  European midwifery regulators s ciljem jačanja suradnje u sljedećim područjima:

  • razmjeni informacija i iskustava o regulativama primaljske profesije širom EU
  • razmjeni informacija o načinima školovanja primalja koje migriraju
  • raspravi o zajedničkim pitanjima EU koja utječu na edukaciju i praksu primalja
  • usuglašavanju oko pitanja koja se odnose na javnu sigurnost i na utjecaj na europski program
  • raspravi o uspostavljanju neformalne mreže European midwifery regulators

Zemlje sudionice

Bila su 42 sudionika iz osamnaest europskih zemalja, koje je izabrao NMC and the Ordre National des Sages Femmes. Dodatno su sudjelovale: Austrija, Belgija, Hrvatska, Cipar, Danska, Estonija, Mađarska, Irska, Italija, Malta, Norveška, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Španjolska.

Prisutni su pozdravili inicijativu razvoja neformalne mreže European midwifery regulators koju su pokrenuli French Order of Midwives i NMC.

Cilj je takve mreže poboljšati razmjenu najboljih praksi između regulatora i koordinirati zajedničku komunikaciju s donositeljima odluka EU o pitanjima od zajedničkog interesa, posebice u odnosu na zakonodavstvo EU.

Sastanak je bio podijeljen na dva dijela:

  • U jutarnjem dijelu sudionike se informiralo o zajedničkim pitanjima. Predstavljena su zbivanja na europskoj razini, analiza ankete o primaljskim regulativama u Europi te uvod o razmjeni informacija u Skandinaviji.
  • U popodnevnom dijelu sudionici su imali priliku raspravljati i razmijeniti ideje u okviru radionica: obrazovanje i praksa; uzajamno priznavanje kvalifikacija; razmjena informacija o provedbi prakse.

1. JUTARNJI DIO

1.1. Pozdravni govor prof. Tonyja Hazella (predsjedatelja NMC-a) i gđe Marie-Josée Keller (predsjednice ONSF-a)

Predsjedatelj i predsjednica iskazali su oduševljenje što prisustvuju sastanku i pozdravili goste. Naglasili su važnost izgradnje bolje povezanosti između sudionika.

1.2. Prezentacija o glavnim pitanjima EU za primaljstvo – Julie-Jeanne Régnault

  • Rasprava o pitanjima: prava pacijenata Direktive; zeleni papir; evaluacija u Direktivi 2005/36, IMI project, HPro Card i HPCB.
  • Otvorena rasprava: nekoliko sudionika izrazilo je interes za Kodeks ponašanja koji je objavila Komisija u vezi s Direktivom 2005/36, priliku za ocjenu Direktiva i posebice izmjene i dopune Annexa V.

1.3. Prezentacija o mogućnosti da se stvori mreža European midwifery regulators – Christina McKenzie

  • Stanje: nepostojanje struktura koje donose primaljski regulatori zajedno na europskoj       razini; u vezi s tim upućivanje pitanja nadležnim tijelima.
  • Povijest razvoja projekta: poticaj iz NMC-a i ONSF-a.
  • Struktura: želja za neformalnom strukturom mreže; moguće je više struktura u budućnosti ako to bude potrebno; jednom ili dva puta godišnje sastanci s koordinatorima volonterima.

Ciljevi:

  • Bolje poznavanje regulatornih sustava diljem Europe.
  • Ti prioriteta: razmjena informacija o provođenju prakse; sustav registracije, koji uzima u obzir dobar karakter i zdravlje (psihičko); promjene u Direktivi 2005/36.

Otvorena rasprava:

  • Potpora za postavljanje mreže.
  • Treba komunicirati koliko god je to moguće.
  • Nekoliko sudionika objasnilo je kako se uključiti u mrežu u odnosu na ciljeve mreže i na ciljeve European Midwifery Association (EMA).
  • Irska i Italija ponudile su se da budu domaćinima idućeg sastanaka.

1.4. Prezentacija rezultata ankete o European midwifery regulators – David Hubert

  • Dvadeset zemalja odgovorilo je na anketu pokrenutu početkom 2009.
  • Studija je dotaknula prirodu nadležnih vlasti, statistiku o zaposlenicima, kompetencije o regulatoru i razloge za sankcije.

Otvorena rasprava: 

  • Potreban je oprez pri tumačenju statistike. Primjerice Irska ima 29% primalja školovanih u inozemstvu. To se ne može tumačiti tako da su 29% primalja stranci – većinu od njih čine Irci s UK-kvalifikacijom. Anketa bi trebala utvrditi nacionalnost primalja te podrijetlo njihovih kvalifikacija.
  • Potražiti mogućnost da EU financira proširenje istraživanja.
  • Objasniti što znače “zdravstveni razlozi” u kontekstu sposobnosti za rad.
    * NMC misli na slučajeve alkoholizma, ovisnost o drogama ili ozbiljne psihičke bolesti.
    * Cipar daje upit o slučaju gluhe primalje koja se želi registrirati.

1.5. Prezentacija o razmjeni informacija u Skandinaviji – Per Haugum

  • U Norveškoj su 3434 primalje i 118.000 medicinskih sestara.
  • Godine 1950. u skandinavskim zemljama napravljen je sporazum, izmijenjen 1993., o slobodi kretanja za zdravlje profesionalaca.
  • Skandinavske zemlje imaju liste na kojima su profesionalci pod sankcijama u pojedinim državama. Te liste nisu javne i informacije su dostupne samo prilikom zapošljavanja.
  • HPCB: izraditi certifikate za aktualni profesionalni status i memorandum o proaktivnoj razmjeni informacija.

Otvorena rasprava:

  • Kako se nositi s osjetljivim dokumentima, čiji se broj posljednjih godina povećao?
  • Što je točno informacijama koja se dijeli s drugim vlastima?

2. Popodnevni dio

Sudionici su bili podijeljeni na tri skupine u kojima su uspješno sudjelovali u tri tematske radionice.

2.1. Razmjena informacija o provedbi prakse te ostalih informacija. Predsjedavajući: Ian Todd. Izvjestitelj: Katerina Kolyva

  • Pitanja raspravljena tijekom radionice bila su: kako informirati druga tijela kada profesionalac dobije stručne sankcije? Koja se vrsta informacije može dijeliti?
    Naglašene su također napetosti između cilja zaštite žena i djece te u skladu sa zakonima zaštite podataka, kao i načelo pretpostavke da je osoba nevina.

2.2. Obrazovanje i praksa. Predsjedavajući: Michelle Lyne. Izvjestitelj: Karmela Lloyd

  • Na radionici se govorilo o razlikama u obrazovanju i kompetencijama. Razmjenjivala su se iskustva o kućama za porođaje. U nekim zemljama takve kuće još uvijek ne postoje. Naširoko se raspravljalo o slučaju diplomiranih primalja koje ne rade nekoliko godina.
    Sudionici su raspravljali o nedostacima obrazovnog programa primalja nakon završenog osnovnog školovanja za medicinsku sestru i o tome tko bi trebao educirati primalje. U nekoliko zemalja primalje ne educiraju diplomirane primalje.
  • U nastavku rasprave govorilo se o tome da neke zemlje nemaju samostalno primaljstvo.

2.3. Sloboda kretanja i uzajamnog priznanja. Predsjedavajući: Marianne Benoit Truong Canh. Izvjestitelj: Darren Shell

Problemi

  • Opće je uvjerenje da se Direktive određuju individualno prema migrantima, a ne prema javnosti/sigurnost pacijenta.
    Pitanje provjere jezika svi su sudionici doživjeli kao ozbiljan problem.
  • Izražena je zabrinutost o stečenim pravima i podnositeljima zahtjeva za sposobnost za rad za one koji bi se registrirali ovim putem.
  • Nedostatak kompenzacijske mjere (adaptacija i testovi sklonosti) zajednička je tema, iako neke zemlje pogađa puno više od drugih.
  • Iskrsnulo je pitanje povjerenja. Zahtjevi postavljeni na nadležna tijela po Direktivama zasnivaju se na pretpostavci da regulatori moraju vjerovati jedni drugima i izdavati dokumentaciju.
  • Pojavio se osjećaj da etička strana migracije medicinskih sestara i primalja nije dovoljno transparentna, osobito negativni aspekti.
  • Zahtjevi za dobar karakter: pravni sustavi u nekim zemljama ne povezuju se s regulatornim sustavom, što znači da ako primalja počini kazneno djelo regulator neće biti obaviješten.
  • Prijenos u Direktivi: ustanovljeno je da neke zemlje nisu dovršile postupak prijenosa direktiva, te se dokumentacija i izdavanje certifikata pozivaju na direktivu koja je u međuvremenu ukinuta.

Rješenje problema

  • Postignut je dogovor da bi bilo puno učinkovitije raditi i lobirati kao skupina, a ne pojedinačno.
  • Prijeko je potrebno utvrditi najbolji put kojim bi se u predvorju Europske komisije  podigla važnost pitanja o pacijentima, sigurnosti majke i djeteta, i kojima bi se potencirao utjecaj na bilo koje promjene u Direktivi.
  • Popis konkretnih primjera o pitanjima od interesa treba biti formuliran u cilju potpore  tom lobiranju.
  • U svim zemljama problem je provjera jezika. Prijedlog je bio da jezik treba biti dodan kao kompetencija u dodatku o Direktivi (za sestrinstvo i primaljstvo).
  • Periodične obnove registracija i  može se promatrati kao najbolja praksa.
  • Pravo na registraciju ne bi trebalo biti isto kao i pravo na zaposlenje i poslodavci imaju veliku odgovornost osigurati da zdravstveni djelatnici koje zapošljavaju budu sposobni za rad. Jedna od odgovornosti regulatora jest donijeti jasne smjernice za poslodavce i istaknuti ono što regulatori mogu i ne mogu raditi prema važećim zakonima.
  • Europski  novi sustav IMI bio bi koristan u pružanju odgovora na složene probleme, no on se ne rabi sustavno.
  • Strategija i visoke razine foruma poput sastanaka primalja nužni su za učinkovitu vezu između regulatora pri registraciji. Stoga je potrebna svakodnevna komunikacija.

Završna riječ

Prof. Tony Hazell zahvalio je sudionicima na njihovu aktivnom sudjelovanju, a Marianne Benoit Truong Cahn pozvala je u ime predsjednice Marie-Joseé Keller sve sudionike na drugi sastanak, koji će se održati u Parizu 20. studenoga 2009.

Izvještaj sa treće obrazovne konferencije EMA-e, Madeira 19. – 20. studeni 2010.

Treća obrazovna konferencija EMA-e održana je na otoku Madeiri, Portugal. Sam glavni grad Madeire, Funchal, smješten je u velikom prirodnom amfiteatru, okružen je plavim Atlantikom s južne strane, dok mu leđa štiti veliki planinski vijenac..

Radionica na temu “Organizacijskog menadžmenta”

Hrvatska komora primalja održala je 26.-28.03.2010. g. dvodnevnu radionica na temu „Organizacijskog menadžmenta“, u svrhu poboljšanja kvalitete rada Komore i Udruge primalja.

Na edukaciji su obrađena sljedeća pitanja i teme:

  1. maksimalno iskorištavanje resursa (vrijeme, ljudi, prostor)
  2. pravilno rasporediti zadatke sebi i drugima
  3. motivirati ljude na angažman
  4. kontrola kvalitete obavljenih zadataka
  5. ostvarivanje ciljeva
  6. fleksibilnost za re-organizaciju
  7. su-upravljanje
  8. autoritet i hijerarhija

Sustav razvoja kvalitete usmjerava se na sljedeća područja (SOKNO):

  1. korisnici
  2. zaposlenici i volonteri
  3. edukacija, trening i usavršavanje
  4. upravljanje novcem
  5. upravljanje imovinom
  6. upravljanje aktivnosti
  7. umrežavanje i partnerstva
  8. praćenje i vrednovanje
  9. rezultati

Načela dobrog upravljanja (prema Bijeloj knjizi Europske komisije):
TRANSPARENTNOST, ODGOVORNOST, KOHERENTNOST, JASNOĆA, EFIKASNOST!

Voditeljica edukacije dala je preporuke za daljnji rad, koje su izrađene i usvojene od strane sudionica treninga.

Preporuke za dalji rad:

  1. izraditi i usvojiti Pravilnik o sprječavanju sukoba interesa
  2. izgraditi jedinstven i pravedan sustav zapošljavanja
  3. otvoreno govorimo što nas smeta
  4. zaključke sa sastanaka Vijeća u razumnom roku objaviti na mrežnoj stranici i poslati predsjednicama svih podružnica radi dalje distribucije
  5. osmisliti sustav nagrađivanja volontera
  6. sastanci vijeća održavaju se fizički najmanje 6 puta godišnje te on-line prema potrebi
  7. dogovoriti efikasan mehanizam komuniciranja sa vanjskom okolinom (na dopise i službene upite putem e-maila odgovoriti u razumnom roku)
  8. jasno odrediti područja komunikacije na mrežnoj stranici i dr. javnim dokumentima s pripadajućim e-mail adresama
  9. uvesti službene e-mail adrese

 

Izvještaj sa stručnog skupa Sekcije medicinskih sester – babic Slovenije

12. studenog 2010. u Šempetru pri Gorici održan je stručni sastanak primalja Slovenije.

Kroz cjelodnevnu edukaciju primalje Slovenije, uz mnoga zanimljiva predavanja, predstavile su članstvu prijedlog Etičkog kodeksa za primalje.

Kodeks koji će Udruga primalja Slovenije usvojiti pripremljen je po kriterijima slovenskih primaljskih zakona, a temelji su mu u Etičkom kodeksu ICM-a (do sada su koristile prijevod Etičkog kodeksa ICM-a).

Kroz 7 načela je prikazan lik i djelo primalje te posebno osobnosti i profesionalni identitet primalje.

U Sloveniji je provedena studija o primaljskom modelu skrbi. Iako je projekt još u tijeku, prikazani su rezultati koji su do sada dobiveni, a obuhvaćeni su anketom. U zaključku kažu kako je za one koji izvode takvu skrb taj način puno zahtjevniji (u smislu stalne psihičke i fizičke raspoloživosti ženama), ali kontinuirna skrb (dakle, antenatalna i perinatalna) dovodi do većeg zadovoljstva žena svojim iskustvom poroda, proteže se i na više prednosti u poslijeporodnom periodu (dobra uspostava dojenja, pravovremeno prepoznavanje poslijeporodne depresije …), a nije zanemariv ni pozitivan utjecaj na zadovoljstvo primalja, kao i veća autonomija u obavljanju primaljskog posla.

Jedno od najinteresantnijih predavanja bilo je predavanje prof. Pajntara Porod u hipnozi.

Predavanje je potkrijepio izvođenjem hipnoze nad jednom primaljom-trudnicom, koja je bila na skupu i koja se tome bila voljna podvrći.

Hipnoza, kao fizički i psihološki relaksant može učiniti porođaj humanijim, potreba za farmakološkim smanjivanjem bolova je znatno smanjena, hipnoza neće ukinuti niti smanjiti normalne odgovore tijela, dapače, omogućuje brzu i prisnu vezu majke i djeteta nakon poroda, a pomaže i u pripremi trudnice za porod i poslijeporodno razdoblje.

Prof. Pajntar za hipnozu koristi glas. U hipnozi žene ne spavaju niti su u nesvijesti. One su u stanju promijenjene svijesti, u kojem dopuštaju da se stvari događaju u sferi podsvijesti lakše nego bi se dogodile svjesno. Kada je žena duboko opuštena, sugestije koje prima od hipnotizera puno lakše djeluju. A poslijehipnotičke sugestije djeluju kad se izađe iz hipnotičkog stanja.

Inteligentnije žana se lakše podvrgavaju hipnozi.

I na kraju, ono što je za nas jako važno, prof. Pajntar misli kako hipnozu vrlo jednostavno i učinkovito mogu koristiti primalje u svom poslu u rađaonici.

Pa je tako, svima nama znana, moja draga prijateljica i kolegica Gordana iz Ljubljane hipnotizirala ženu u porodu. I onda ju nije mogla (nije znala) izvesti iz hipnoze. I jako se je uplašila.

No, sve je dobro završilo, ali taj događaj još i danas rado prepričavaju.

Ono što me na stručnim skupovima u Sloveniji fascinira je slijedeće: dvorana je cijeli dan jednako puna. Te primalje zaista dođu naučiti i njihovo prisustvo na svim predavanjima je na neki način i dokaz kvalitete provedene edukacije.

A potvrdnice, kojima dokazuju prisustvo dijele prije odlaska kući.

Možda bismo i mi iz toga mogle nešto naučiti.

Erika Spirić, viša primalja

Izvještaj sa sastanka Europskog udruženja primalja, Stockholm, 24. – 25. rujna 2010.

U Sollentuni, predgrađu Stockholma u organizaciji Švedske udruge primalja i Švedske udruge zdravstvenih djelatnika odrţan je godišnji sastanak Europskog udruţenja primalja…

Izvještaj sa sastanka Europskih primaljskih regulatornih tijela

TREĆI SASTANAK EUROPSKIH PRIMALJSKIH REGULATORNIH TIJELA, Bruxelles, 21. lipnja 2010, u partnerstvu s Europskom komisijom.
Nakon prvog sastanka održanog u svibnju u Londonu i drugog sastanka u Bruxelles u studenom 2009. godine, održan je treći sastanak Europskih primaljskih regulatornih tijela. Skupu je nazočilo 37 predstavnika iz 21 europske zemalje..

Sastanak Europskog udruženja primalja, Ljubljana, 25. -26. rujna 2009. g.

Sastanak Europskog udruženja primalja, Ljubljana, 25. -26. rujna 2009. g.Dvije članice Hrvatske udruge primalja predstavljale su hrvatske primalje na sastanku Europskog udruženja primalja (EMA) u Ljubljani.
Sastanak je započeo pozdravnim govorom predsjednice Déirdre Daly. Na sastanku je prisustvovalo 19 predstavnica zemalja s pravom glasa, te predstavnice iz Švicarske, Makedonije i Hrvatske. EMA je organizacija koja predstavlja 23 zemlje, 81 316 primalju, te preko 4 714 782 poroda godišnje (podatci za 2007.)

Na skupu je pozdravni govor održala predsjednica Udruženja medicinskih sestara i pimalja Slovenije, te predsjednica sekcije primalja Anita Prelec.
Govor je održao i predstavnik Parlamenta u EU gospodin Peterle, koji je govorio o ulozi EMA-e u poboljšanju zdravstvenog stanja žena, te zajedničkoj suradnji i mogućnostima s Europskim Parlamentom.

Predsjednica EMA-e je upoznala prisutne s činjenicom da nakon sastanka u Ljubljani njen mandat prestaje, te da se na natječaj za novu predsjednicu EMA-e nije nitko prijavio. Naglasila je da su u ovom slučaju donesene hitne mjere odnosno procedura za prijavu kandidata.
Prihvaćen je prijedlog da ukoliko se nitko ne javi do drugog dana sastanak do devet sati, dopredsjednica EMA-e preuzme mjesto predsjednice, te da jedan član /ica Predsjedništva preuzme mjesto dopredsjednika/ce.

Sukladno dnevnom redu sastanka razgovarali smo o izjavi EMA-e o antenatalnoj skrbi, koju smo doradili i izglasali, a koja promiče samostalnost primalja u antenatalnoj skrbi fiziološke trudnoće. Ova izjava je posebno važna za zemlje koje nemaju antenatalnu skrb organiziranu sukladno Direktivama EU.

Govorilo se o suradnji s EBCOG-om ( European Board and College of the Obstetrics and Gynaecology), te podršci koju spomenuta institucija nudi EMA-i. Planiraju se zajednički projekti, te bolja suradnja između dvije organizacije, odnosno suradnja između opstetričara, primalja i žena (obitelji), gdje je svaka komponenta važna i mora aktivno sudjelovati u donošenju odluka.

Razgovaralo se o utjecaju alkohola na trudnoću odnosno na nerođeno dijete. Po najnovijim podatcima čak i minimalna količina alkohola (npr. jedna čaša vina dnevno) ima negativan utjecaj na nerođeno dijete. Europski podatci i statistika vezana uz alkoholizam sve su lošiji, te je alkoholizam postao jedan od vodećih problema u EU, a o ovom se problemu sve manje govori, pa čak i ako smo ga svjesni. Prema anketi provedenoj među članicama EMA-e u 15,4% zemalja fetalni alkoholni sindrom ne postoji, što znači da ga iste zemlje nisu niti svjesne. 9. rujna se inače obilježava Svjetski fetalni dan bez alkohola. Namjerno je izabran 9.9. jer simbolično ukazuje na to, da se tijekom 9 mjeseci trudnoće ne smije konzumirati alkohol.

Govorilo se o članstvu EMA-e u „Health Forumu“ te važnosti ispunjavanja upitnika jer jedino na aktivan način možemo ostati dio ove organizacije.
Prezentiran je novi Strateški plan EMA-e, po kojem bi sve članice EMA-e imale pravo glasa (bez obzira jesu li dio EU ili nisu), te je prezentiran financijski plan i nužno povećanje članarine kroz 10 godina. Sljedeće godine članarina će se povećati za 25%.

Prema novom prijedlogu, svaka zemlja može imati dvije članice koje se unaprijed moraju sastati i raspraviti o glasanju na sastanku. Svaka zemlja ima samo jedan glas, bez obzira na to koliko ima udruženja unutar zemlje.

Glasalo se za mjesto održavanja sljedeće edukacijske konferencije (organiziraju se svake 3 godine) i izglasano je da se sljedeća konferencija održi u Potrugalu/ Madeira Island u listopadu 2010. godine.

Sukladno hitnim mjerama donesenim za potrebe izbora predsjednice, na mjesto predsjednice EMA-e izabrana je Mervi Jokinen iz Velike Britanije (dosadašnja dopredsjednica), te je na mjesto dopredsjednice izabrana Susane Simon iz Njemačke (dosadašnja članica Predsjedništva). Na mjesto članice Predsjedništva izabrana je Anita Prelec iz Slovenije.

Slijedeći sastanak EMA-e održat će se u Švedskoj, u rujnu 2010. godine.

Kristina Ladiš
Barbara Finderle

Izvješće sa sastanka delegata primalja CER-e (Central European Region), Köln 19.- 20. ožujka 2011.

Krajem ožujka u Kölnu je održan sastanak primalja CER-e. Na samom početku sastanka, dobrodošlicu nazočnima zaželjele su domaćini Ute Lange i Ute Wronne. Mary Higgins, predsjedavajuća CER-e, pridružila se primaljama zemlje domaćina u pozdravu dobrodošlice i ujedno zahvalila Njemačkoj udruzi primalja na njihovoj dobrodošlici i pozivu u Köln.

Sastanku su prisustvovale 23 primalje, dok su odsutnost unaprijed ispričale kolegica Anita Prelec iz Slovenije, Sally Millar iz Irske, te Gill Barber RCN iz Velike Britanije.

U nastavku možete preuzeti Izvještaj

Komora primalja TAIEX – završni izvještaj

9.-10.7.2009. g. održana je u Zagrebu TAIEX radionica, u organizaciji Europske komisije – TAIEX (Technical Assistence Information Exchange Instrument) u suradnji sa Hrvatskom komorom primalja. Kao predavači su bili prisutni istaknuti stručnjaci iz inozemstva Thomas Keighley, Deirdre Daly, Adriaan Korver, Frits Tjadens, Marian Van Huis, Kerstin Belfrage i Anita Prelec.

Cilj radionice je uspostavljanje strategije koja je potrebna kako bi se obrazovanje primalja i primaljska struka uskladili s onima u Europskoj uniji, i to kroz:

  1. uspostavljanje općeg obrasca djelovanja;
  2. razvoj novog plana i programa obrazovanja;
  3. razvoj nove prakse u struci;
  4. učenje kako se nositi s neizbježnim promjenama;
  5. obuku predavača.

Sastanak europskih primaljskih regulatornih tijela

SASTANAK EUROPSKIH PRIMALJSKIH REGULATORNIH TIJELA
Drugi sastanak, Bruxelles, 20. studenog 2009. godine

Izvještaj

Sažetak

Nakon prvog sastanka u Londonu 22. svibnja 2009. godine, drugi sastanak Europskih primaljskih regulatornih tijela održao se u Bruxellesu 20. studenog 2009. godine. Organizator je bila Francuska komora primalja, a domaćin je bio Europski gospodarski i socijalni odbor. Ovaj događaj je osmišljen radi jačanja suradnje između europskih primaljskih regulatornih tijela s ciljem poboljšanja skrbi za žene korištenjem usluga primalja.

Skupu je nazočilo 48 predstavnika iz 17 europskih zemalja. Među prisutnima bili su i predstavnici Europskog gospodarskog i socijalnog odbora te Europske komisije. Predstavnicima su se putem video poruka pridružila i četiri člana Europskog parlamenta.

U Bruxellesu je pozornost skrenuta na inicijative EU-a vezane za propise o primaljama. Raspravljalo se o nadolazećoj reviziji Direktive o priznavanju stručnih kvalifikacija, za koju neki delegati smatraju da zahtjeva ažuriranje kako bi se stavio veći naglasak na interese žena i zdravlje djece. Također se raspravljalo o zelenoj knjizi o budućnosti europskih zdravstvenih djelatnika i mogućnosti IMI sustava da poboljša razmjenu informacija između nadležnih tijela.

Predstavljeni su rezultati druge ankete o primaljskoj struci u Europi. Delegati su se složili da se formiraju dvije radne skupine. Prva skupina će raditi na komunikaciji unutar regulatornih tijela i razmjeni informacija, dok će se druga skupina fokusirati na politiku i promicanje rada organizacije.

Sudionici

14 od 17 prisutnih zemalja su članice Europske unije. Jedna država nije u EU-u ali je obuhvaćena europskim pravilima o slobodnom kretanju (Švicarska), druga je kandidatkinja za članstvo (Hrvatska), a posljednja, Norveška, pripada Europskom gospodarskom prostoru.

Švicarska i Poljska nisu bile prisutne u Londonu i pridružile su se mreži po prvi puta. Isprike su primljene od Cipra i Bugarske.

Zastupljene države: Ujedinjena kraljevina, Francuska, Austrija, Švicarska, Irska, Španjolska, Norveška, Hrvatska, Italija, Poljska, Slovenija, Belgija, Portugal, Mađarska, Estonija, Rumunjska, Malta.

1. Pozdravni govori

Bryan Cassidy, predsjednik Odjela za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Marie-Josée Keller, predsjednica Francuske komore primalja i
prof. Jane Tunstill, članica Vijeća NMC–a

2. Izazovi pri provedbi Direktive 2005/36/EZ, Thomas Wiedmann, administrator zadužen za primaljsku struku, Jedinica za regulirane profesije, Opća uprava Europske komisije za unutarnje tržište

Thomas Wiedmann napravio je prezentaciju o Direktivi 2005/36/EZ koja će biti ocijenjena idućih mjeseci. Podsjetio je sudionike na pravila EZ-a o priznavanju primaljskih kvalifikacija, ističući da je primaljska profesija jedna od sedam struka za koju je moguće automatsko priznavanje stručnih kvalifikacija. Čak i ako se cijeli sustav čini kompliciranim, provedba tog dijela Direktive funkcionira jako dobro u praksi: u svojoj karijeri susreo se samo s jednim problemom kod automatskog priznavanja u Europskoj komisiji. Naglasio je važnost ove mreže primaljskih regulatornih tijela za Europsku komisiju: ona omogućuje povezivanje s pravim osobama zaduženima za primaljsku struku.

Objasnio je pravila koja se primjenjuju na opći sustav i kompenzacijske mjere koje se mogu izreći. Ako se uvede testiranje, moraju se uzeti u obzir sve vrste stručnih kvalifikacija i iskustva koja osoba već ima. Ako su razlike i dalje značajne, kandidati moraju imati koristi od određenih kompenzacijskih mjera u premošćivanju razlika.

Dvije grupe su odgovorne za provedbu Direktive: odbor za priznavanje stručnih kvalifikacija i nacionalni koordinatori. Europska komisija se nada da će nacionalni koordinatori dati regulatorima odgovarajuće i dovoljno transparentne informacije. Regulatori se trebaju pozivati na njih ako predstavljaju problem pri provedbi Direktive.

Izvješće o provedbi direktive trebalo bi biti objavljeno najkasnije 2012. Europska komisija ima za cilj eventualno objaviti izvješće 2011. 2010. održat će se konzultacije. Bilo bi dobro imati izvješće o iskustvu primaljskih regulatornih tijela do sredine/ druge polovice 2010. Gospodin Tiedje vjeruje u važnost takve mreže za izradu konkretne preporuke Europskoj komisiji.

Rezultat evaluacije može biti izmjena Direktive 2005/36/EZ, ali to ipak mora biti potvrđeno. Stupanje na snagu Lisabonskog ugovora 1. prosinca 2009. predstavlja priliku za promjenu, rekao je gospodin Wiedmann. Nije više potrebno načelo jednoglasnosti da se modificira tekst. Pravilo kvalificirane većine olakšat će izmjenjivanje Direktive.

Tijekom rasprave Thomasu Wiedmannu postavljeno je pitanje o jezičnim provjerama, budućem korisničkom priručniku, stanju slobode pružanja usluga i kvalifikacijama stečenima prije pristupanja zemlje Europskoj uniji.

Korisnički priručnik trebao bi biti objavljen krajem studenoga, rekao je gospodin Wiedmann. Bit će preveden na sve jezike EU-a. Kodeks ponašanja već je objavljen i dostupan je na web stranici Komisije.

Za privremene stručne usluge nema provjere kvalifikacija. Samo je potrebna jednostavna izjava. Slučajevi kad je diploma ili izobrazba završena prije referentnog datuma ostaju teško pitanje. Europska komisija u prošlosti je poticala priznavanje kvalifikacija, ali sada to više nije slučaj.

Ako primalja ne zna komunicirati s pacijenticama, nadležno tijelo mora priznati da takva osoba nije kvalificirana. Uspjeh na jezičnom testu ne može biti uvjet za registraciju i to ne bi trebalo kočiti cijeli sustav. Prema Thomasu Wiedmannu, ljudi mogu brzo naučiti jezik koji im je potreban za posao.

3. IMI sustav i primaljska struka, Nicholas Leapman, voditelj Jedinice za administrativnu suradnju i mrežu država članica, Opća uprava Europske komisije za unutarnje tržište

IMI sustav nudi upravama država članica višejezični, otvoreni i fleksibilni alat za uzajamnu pomoć i razmjenu informacija potrebnih za učinkovitu primjenu Direktive 2005/36/EZ.

Izradila ga je Komisija u vrlo uskoj suradnji s nadležnim tijelima za izradu i razvoj softvera. IMI sustav nije baza podataka, ali koristi tehnologiju baze podataka. Nakon što zahtjev bude riješen, važno je reći da osobne informacije više ne ostaju u sustavu. Veliki iskorak predstavlja uklanjanje jezičnih barijera. Na primjer, odgovor na upit prevodi se na jezik tijela koje podnosi zahtjev. Također je moguće poslati samo goli tekst s automatskim prijevodom. Sustav ima određena ograničenja, ali omogućava da se shvati bit. Komisija razvija “umjetnost mogućeg” u sklopu IMI-ja.

Dana 28. prosinca trebala bi stupiti na snagu nova verzija IMI sustava. Kriteriji pretraživanja bit će napredniji. Bit će moguće dobiti naziv nadležnog tijela za primalje, pod uvjetom da svako nadležno tijelo poveže svoje ime s ključnom riječi “primalja”. EK planira proširenje sustava na sve direktive koji uključuju razmjenu informacija.

4. Zelena knjiga o zdravstvenim djelatnicima: rezultati i popratne aktivnosti, Marta Abrantes, dužnosnica za politiku, Opća uprava Europske komisije za zdravlje i zaštitu potrošača

Predstavljeni su preliminarni rezultati zelene knjige o zdravstvim radnicima, s naglaskom na sudjelovanju zdravstvenih regulatora. Glavni odgovori dolaze iz Njemačke, Francuske i Irske. Izvješće o savjetovanju trebalo bi biti objavljeno do kraja jeseni. Belgijsko predsjedništvo (druga polovica 2011.) detaljno će se baviti tom temom.

5. Razmjena informacija o spremnosti za praksu: primjer Irskog sestrinskog odbora, Ursula Byrne, v.d. direktora Sektora za regulativu (Irski sestrinski odbor)

6. Poruke iz Europskog parlamenta

Četiri predstavnika Europskog parlamenta poslalo je svoje video poruke u znak podrške ovom skupu.

  • Malcolm Harbour (UK), predsjedavatelj Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača
  • Francoise Grossetete (Francuska), članica Odbora za okoliš, javno zdravlje i zdravstvenu ispravnost hrane.
  • Antonyia Parvanova (Bugarska), dopredsjednica liberalne političke grupe (ALDE).
  • Elisabeth Morin-Chartier (Francuska), dopredsjednica Odbora za ženska prava i ravnopravnost spolova

7. Anketa o regulaciji primaljstva u Europi, 2. izdanje, Julie-Jeanne Regnault, referent za pitanja EU-a (Francuska komora primalja)

8. Interne aktivnosti i program rada foruma, David Hubert, savjetnik za međunarodnu politiku (NMC)

Svi sudionici složili su se da je nužno nastaviti suradnju na neformalan, fleksibilan i troškovno učinkovit način. Složili su se oko osnivanja dvije radne skupine:

  1. radna skupina za politiku – usmjerena na sadržaj. Radna skupina za politiku posebice treba raditi na poboljšanju Direktive 2005/36/EZ (izvještaj: sredina 2010., ocjena: 2012.) i pokušati ubaciti članak o sustavu upozorenja u Direktivu.
  2. radnu skupinu “vidljivost i komunikacije”. Ona će odlučivati o budućoj web stranici, datumima i mjestima budućih sastanaka…
    NMC i ONSF će dati aktivnu podršku svakoj radnoj skupini (resursi).

Regulatori su se dogovorili da će pokušati organizirati dva sastanka godišnje. Sljedeći sastanak trebao bi se održati u svibnju 2010. Prijave za domaćina idućeg sastanka treba dostaviti idućeg mjeseca.

9. Završni govor, Marie-Josée Keller

Kristina Ladiš, primalja

1 2

Upišite se na mailing listu
i putem e-maila primajte
najnovije obavijesti!