Međunarodni tjedan dojenja 01. - 07. 08. 2010.

Uloga primalje u promicanju dojenja u Republici Hrvatskoj je od velike važnosti. Primalja je osoba koja sa ženama stupa u kontakt u ginekološkim ambulantama i bolnicama još prije trudnoće, pa kroz cijelu trudnoću, te na trudničkim tečajevima. Od iznimne je važnosti period nakon rođenja i prvi kontakt majke i djeteta, a primalja je osoba koja je u ovim trenutcima uz ženu i pomaže joj. U rodilištima također rade primalje i vrlo je važno da imaju dovoljno znanja, kako bi mogle pomoći novim majkama kod eventualnih problema.

Edukacija koju primalje dobiju u sklopu školovanja nije dostatna i svakako bi trebalo dodatno se educirati u spomenutom području. Naročito primalje koje rade u rodilištima i u neposrednom su kontaktu s rodiljama i novorođenčadi.

U većini zemlja EU, primalje skrbe za ženu i dijete nakon porođaja, te im pomažu i educiraju ih u njihovim domovima.

Uspješno dojenje nije samo prirodan instinkt ljudske populacije, nego je društveno ponašanje koje se stječe učenjem i potporom. Znanje, vještina i samopouzdanje potrebni za uspješno dojenje mogu se priskrbiti mehanizmima društvene potpore.

Najbolja hrana za bebe je ona iz majčine dojke: majčino mlijeko je optimalno usklađeno s potrebama novorođenog djeteta, nalazi se na idealnoj temperaturi i najčešće ga ima u dovoljnoj količini. Dojenje ima mnogo prednosti i za majke. Maternica se neposredno nakon porođaja brže povlači na svoju prvotnu veličinu, suvišni kilogrami dobiveni za vrijeme trudnoće brže se tope, a osim toga, medicina danas vjeruje kako dojenje smanjuje mogućnost obolijevanja od raka dojke. Uza sve spomenuto, dojenje je najintimnija veza između majke i djeteta.

Prvi sat nakon poroda:

Prvi sat nakon poroda neobično je važan za majku i dijete. Dijete se tada nalazi u stanju tihe budnosti i svim svojim osjetilima upija informacije o svijetu oko sebe. Ono proučava majčino lice, sluša njezin glas, osjeća toplinu njezinog tijela, upija njen miris i uživa u prvom kušanju majčinog mlijeka. Majka se u tom periodu intenzivno zbližava sa svojim novorođenim djetetom i u njoj jača osjećaj ljubavi za njega potpomognut hormonima koji se izlučuju tijekom kontakta koža na kožu i prvog podoja. U prvom satu novorođenče je sposobno za nevjerojatan pothvat – stimulirano nježnim dodirom majke posve samo može otpuzati dug put preko njezinog mekanog trbuha sve do dojke. Prvi djetetov nježni dodir dojke stimulira izlučivanje hormona oksitocina koji omogućuje otpuštanje mlijeka i pojačava osjećaj ljubavi za dijete. Novorođenče tada započinje svoj prvi podoj – omirisat će i obliznuti majčinu bradavicu, te konačno dojku zahvatiti ustima i početi sisati.

Dijete se nakon rođenja i života u sterilnoj okolini maternice mora suočiti s brojnim stranim bakterijama. Polaganjem djeteta na majčina prsa neposredno nakon poroda i omogućavanjem ranog podoja njegova će se koža i probavni sustav kolonizirati bakterijama s majčinog tijela, te će kroz kolostrum dobiti antitijela. Kad se dijete neposredno nakon poroda odvoji od majke, izloženo je iz okoline i s liječničkog osoblja raznim drugim bakterijama koje su potencijalno mnogo opasnije za njega i izlažu ga većem riziku od infekcije.

Istraživanja pokazuju da su kontakt koža na kožu nakon poroda i rani prvi podoj povezani s duljim isključivim dojenjem i duljim sveukupnim trajanjem dojenja, što vodi k prosječno boljem zdravlju djece i smanjenoj smrtnosti djece u kasnijoj dobi.

Dovoljno mlijeka

Mnoge dojilje zabrinute su da nemaju dovoljno mlijeka ili da će mlijeko iznenada nestati. Međutim, ovo se gotovo nikada ne događa i zato bi možda moglo pomoći malo znanja o tome kako tijelo funkcionira.

Kako se stvara mlijeko?

Kada dijete siše dojku hipofiza oslobađa hormon prolaktin koji stimulira stvaranje mlijeka. Mlijeko se stvara u mliječnim žlijezdama, neovisno o stresu ili bilo kojem drugom vanjskom utjecaju. Stoga je nemoguće da mlijeko nestane u roku od jednoga dana.

Dok dijete siše, oslobađa se i hormon oksitocin. On pokreće refleks otpuštanja mlijeka koji čini da mlijeko počne teći od kanalića prema bradavici. Ovaj refleks je vrlo osjetljiv na stres, strah, ljutnju i umor.

ISTINE o količini mlijeka:

• Dok dijete siše istovremeno se stvara novo mlijeko Veličina dojki ne igra nikakvu ulogu u stvaranju mlijeka
• Što češće dijete doji, stvara se više mlijeka - zakon ponude i potražnje
• Dijete koje se isključivo doji može ne napredovati na težini i nekoliko tjedana, a opće stanje djeteta može biti jako dobro
• 6-8 mokrih pelena (5-6 jednokratnih) dnevno znak je da dijete dobiva dovoljno hrane
• Ako refleks otpuštanja mlijeka štrajka, moguće je pomisliti da je nestalo mlijeka
• Iako se dojke čine mekanima i ”ispuhanima”, to ne znači da nestaje mlijeka
• Ako se majka razboli, količina mlijeka se može privremeno smanjiti

Nikada nije kasno da bi se počelo dojiti ili da bi se jednom prekinuto dojenje ponovno uspostavilo.

Pravilan položaj na dojci je izuzetno važan:

Kad se kaže «ispravan položaj pri dojenju», misli se na dvije stvari:

1. kako majka drži bebu,
2. kako su bebina usta postavljena na dojci.

Osnovna stvar pri držanju bebe je da izabrani položaj bude udoban te da se majka može opustiti pri dojenju.

A o tome kako beba «hvata» dojku može ovisiti učinkovitost dojenja, pa je vrlo važno naučiti koji je pravilan položaj bebinih usta na dojci.

• Dijete okrenuti tako da leži na strani, blizu majke, tako da ne mora okretati glavicu da bi uhvatilo dojku
• Držati dijete čvrsto uz majku
• Djetetov nosić treba biti u istoj razini kao i bradavica i dijete mora biti u tome položaju bez da je potrebno micati dojku
• Dijete treba jako otvoriti usta prije nego uhvati bradavicu

Pravilno postavljena bebina usta:

• Cijela bradavica duboko u ustima i velik dio areole u ustima (ovisno o veličini areole), bebine desni moraju prijeći iza baze bradavice.
• Važno je da beba dobro uhvati s donje strane, što znači da bradavica ne mora biti centrirana kod stavljanja u bebina usta, nego malo usmjerena prema gore. Beba prvo dotakne dojku donjom pa onda gornjom usnom. Bebina gornja usna kod sisanja manje radi nego donja. Dok gornja služi samo kao uporište, donja izvodi ritmičke pokrete sisanja.
• Jezik mora biti ispod bradavice, ispružen, a može se i malo vidjeti između donje usne i bradavice.
• Usne trebaju biti izvrnute prema van.
  Bebin nos i brada moraju dodirivati dojku, ili biti udaljeni samo milimetar-dva.

Autori:

Barbara Finderle, primalja, IBCLC

Banana Kunina, primalja

Hrvatska komora primalja

Nazad